Grafomotorika nam je potrebna za sposobnost držanja olovke, odnosno izvođenje grafema (slova).

Vrlo je složena aktivnost u kojoj sudjeluje velik broj mišića ruke, šake i prstiju, a kojima upravlja mozak.

Grafomotoričke vještine su kombinacija različitih vještina: fine motorike šake, vizualne percepcije, okulomotorne koordinacije te glasovne analize i sinteze.

Iako se ova tema najčešće spominje neposredno prije djetetovog polaska u školu, njezin razvoj započinje vrlo rano, već oko 18. mjeseca života. Da bi dijete imalo dobru grafomotoriku, mora prvo proći faze razvoja grube motorike (sjedenje, hodanje, puzanje, penjanje, trčanje) koja kasnije vodi do razvoja fine motorike (pokreti ruke i šake) te priprema dijete za složenu aktivnost grafomotorike.

Drugim riječima, grafomotorika se u školi samo usavršava, a do polaska u školu bi se trebale utemeljiti osnovne grafomotoričke sposobnosti kod djece. Kako bi dijete savladalo vještinu pisanja važno je svoju grafomotoričku sposobnost razviti u potpunosti.

Dijete se kroz čitavo svoje predškolsko razdoblje, različite aktivnosti i doživljaje, priprema za izazove koji ga čekaju na putu kroz život, a jedan od najvažnijih je škola. Gotovo sve aktivnosti u školi vezane su uz vještinu pisanja – prepisivanje, bilježenje, pisanje sastavaka, pisanje testova znanja, itd.

Razvoj motorike kod djece 

Motorika za djecu se može podijeliti na razvoj fine motorike i na razvoj grube motorike.

Razvoj grube motorike podrazumijeva kontrolu pokreta koji djetetu omogućuju kretanje u okolini (npr. puzanje, stajanje i hodanje). Gruba motorika je ovisna o razvoju mozga i o razvoju snage mišića.

Razvoj fine motorike obuhvaća manje i preciznije pokrete (npr. dohvaćanje i hvatanje), a obuhvaća grafomotoriku.

Sažimajući obje podjele, općenito možemo zaključiti da grafomotorika obuhvaća:

• finu motoriku šake – dohvaćanje i hvatanje,
• vizualnu percepciju, pamćenje i pažnju – razumijevanje, analiziranje i interpretacija okoline, učenje čitanja, računanja i drugih vještina (može se vježbati uočavanjem sličnog, istog i različitog te uočavanjem razlika na slikama),
• koordinaciju oko-ruka – precrtavanje oblika, bojanje unutar zadanih okvira, vizualna predodžba zadatka,
• korištenje dominantne ruke – dijete samostalno odabire dominantnu ruku pokazujući sklonost korištenju jedne ruke u većini aktivnosti,
• glasovnu analizu i sintezu – prepoznavanje slova i uspješnost čitanja glasova.

Razvoj grube motorike kod djece

Sva navedena obilježja grafomotorike dijete može savladati tek nakon što uspješno prođe kroz cijeli razvoj grube motorike. Gruba motorika podrazumijeva aktivnosti kao što je: samostalno sjedenje, puzanje, hodanje, penjanje, trčanje, igre loptom, itd.

Tijekom 1. godine dijete prolazi put od položaja u ležećem položaju, bez mogućnosti podizanja trupa od podloge u kojem tek može okretati glavicu u stranu. Zatim slijedi mogućnost podizanja glavice od podloge i ramenog obruča. U idućim mjesecima razvija se mogućnost oslanjanja samo na dlanove.

Trup postupno počinje rotirati u bočne položaje, a potom može načiniti i potpuni okret (s trbuha na leđa). Dok leži na leđima, sve više podiže glavicu prema prsima i nastoji se posjesti.

Kasnije postupno počinje podizati zdjelicu privlačenjem koljena i postavljanjem u četveronožni položaj (puzanje i posjedanje). Iz četveronožnog se položaja postupno postavlja u položaj sjedenja na potkoljenicama i/ili klečeći položaj. Nakon toga slijedi stajaći položaj uz pridržavanje.

U daljnjem razvoju dijete usvaja nove vještine, može ustati iz čučnja bez pomoći ruku, počinje trčati, spretno se spuštati s kreveta, hodati po stubama te bacati i loviti loptu. Nakon toga slijedi proces razvoja fine motorike.

Proces razvoja grube motorike se s vremenom prebacuje na razvoj fine motorike kada dijete usvoji hvatanje cijelom šakom, a zatim i hvatanje kažiprstom te palcom.

Sa svakom novom motoričkom vještinom djeca na nov način ovladavaju vlastitim tijelom i svojom okolinom.

Razvoj fine motorike kod djece

Fina motorika predstavlja skup radnji koje angažiraju male skupine mišića i zahtijevaju dobru koordiniranost djelovanja pojedinih skupina moždanih stanica. U postotku je najveći broj stanica kore velikog mozga koje su zadužene za motoriku radnji koje obavljaju prsti.

U razvoju djeteta se, sukladno razvoju mozga, mogu zapaziti promjene kao što su:

• hvatanje predmeta s obje ruke, potom samo s jednom,
• prinošenje predmeta ustima,
• prebacivanje iz ruke u ruku,
• hvatanje vrškovima palca i kažiprsta,
• listanje slikovnice,
• pokreti odvrtanja i zavrtanja,
• hvatanje olovke (u početku punom šakom, a kasnije ispravno),
• vezanje vezica,
• urednost u bojanju i pisanju.

Od svih motoričkih vještina, dohvaćanje je najvažnije za kognitivni razvoj jer omogućuje potpuno novi način istraživanja okoline. Hvatajući stvari, okrećući ih i promatrajući što se događa kada se ispuste, djeca jako puno uče o izgledu predmeta, zvukovima koje oni proizvode i osjetima dodira koje izazivaju.

Prema predmetu koji se nalazi ispred njega, novorođenče čini slabo usklađene zamahe i udarce rukama koji se nazivaju predhvatanjem. Budući da ne može kontrolirati svoje ruke i šake, novorođenče vrlo rijetko taj predmet dodirne.

U dobi od približno 3 mjeseca, pojavljuje se voljno dohvaćanje čija se preciznost postupno povećava.

U dobi od 7 mjeseci, ruke postaju nezavisnije pa dijete može dohvatiti predmet samo jednom rukom i ne mora više pružati obje.

U sljedećih nekoliko mjeseci, djeca postaju uspješnija u dohvaćanju predmeta koji se kreću. Novorođenački refleks hvatanja zamjenjuje se ulnarnim hvatanjem (hvatanjem iz lakta), nespretnim pokretom kod kojega se prsti zatvaraju nasuprot dlanu.

Krajem prve godine života, djeca koriste palac i kažiprst kod izvođenja vrlo koordiniranog pincetnog hvatanja (hvatanja pomoću kažiprsta i palca) što znači da se sposobnost baratanja predmetima značajno poboljšava.

S vremenom se razvija i grafomotorika za djecu koja predstavlja dio razvoja fine motorike.

2 – 4 mjeseca

Ruke su zatvorene većinu vremena. Otvaranje šake se može potaknuti tako da u ruku bebice stavite neki predmet ili igračku. U toj dobi djeca se igraju rukama, posežu za objektima, ali neuspješno. 

3 – 7 mjeseci

Dijete može manje predmete držati u rukama. U ovoj fazi dijete voli predmete stavljati u usta jer još uvijek sve istražuje upravo u tom dijelu.

4 – 8 mjeseci

U ovom razdoblju dijete već uspijeva (dosta uspješno) prebacivati predmete iz jedne u drugu ruku (predmete srednje veličine).

9 – 12 mjeseci

Uzima male predmete kažiprstom i palcem („pincet hvat“). 

Godina dana

Počinje uzimati olovku ili bojicu, drži je cijelom šakom, počinje šarati po papiru, a knjigu lista tako da okreće nekoliko listova odjednom.

2 godine

Može listati knjigu tako da okreće list po list, olovku pokušava držati palcem, kažiprstom i srednjim prstom, može povlačiti okomite i vodoravne linije. Dijete samo obuva i svlači čarapice/cipelice s nogu te se samostalno služi žlicom dok jede.

3 godine

Olovku uspijeva stabilno držati s tri prsta, prilikom pisanja pomiče cijelu šaku, može nacrtati krug. Reže papir sa škarama, crta okomitu liniju, uspješno manipulira loptom.

4 godine

Olovku drži s tri prsta, može nacrtati kvadrat, neka slova i brojeve. Može složiti jednostavne puzzle, gradi toranj od nekoliko kocaka, odijeva se i svlači samostalno, treba pomoć pri zakopčavanju odjeće. Pije iz čaše, držeći je u jednoj ruci, hrani se (bez da prolijeva iz žlice).

5 godina

Hvat postaje sve pravilniji, dijete olovku drži vrhovima prstiju, prilikom pisanja pomiče samo prste, može precrtati trokut, može napisati vlastito ime, može prepisati neka velika tiskana slova.

Ponekad se dogodi da dijete zbog poteškoća u finoj motorici izbjegava određene radnje (npr. ne voli crtati i pisati, neuredno popunjava bojanku, “ružno” i sporo piše).

Razvoj grafomotorike – individualne razlike

Unatoč tome što je slijed motoričkog razvoja kod sve djece uglavnom isti, postoje velike individualne razlike u brzini tog razvoja.

U djetetovim motoričkim postignućima postoji organiziranost i određeni smjer razvoja, a očit je cefalokaudalni trend (motorička kontrola glave ostvaruje se prije kontrole ruku i trupa koje se pak ostvaruju prije kontrole nogu) i proksimodistalni trend (kontrola pokreta glave, trupa i ruku prethodi koordinaciji šaka i prstiju).

Ove sličnosti između tjelesnog i motoričkog razvoja upućuju na genske utjecaje na motorička postignuća. No, motorički razvoj ne može biti potpuno genetski određen zato što je motiviran istraživanjem i željom za ovladavanjem novim zadacima, a nasljedni činitelji ga mogu samo zacrtati na jednoj općenitoj razini.

Prije nego što dijete počne pisati mora odrediti dominantnu ruku te znati pravilno primiti olovku (4,5 – 6 godina).

Grafomotorika – vježbe

Grafomotorika je motorička sposobnost koja se godinama vježba zahvaljujući aktivnostima i zadacima koji kod djeteta potiču korištenje fine motorike, vizualne percepcije, itd. Stoga bi bilo odlično kad bi roditelji imali na umu da ne rade stvari umjesto djece i ne pružaju im pomoć u zadacima koje mogu obaviti sama.

Opravdana pomoć je onda kad dijete samo ne može nikako savladati zadatak ili kada neki zadatak potpuno pogrešno obavlja. U takvim situacijama je roditeljska intervencija nužna kako bi se na samom početku ispravilo ono što je pogrešno. Sljedeća tablica prikazuje što bi dijete i u kojoj dobi trebalo moći napraviti samo:

1 godina	Za poticanje vještina hvata u prvoj godini dobre su umetaljke, nizanje perlica, prebacivanje zrna graha iz jedne u drugu posudu, itd. Možete djetetu dati žlicu u ruku te da s njom prenosi veće, čvrste predmete (poput kestena ili plastičnih jaja) iz posude u posudu.
2 godine	Rolanje plastelina je izvrsna aktivnost za djecu u ovoj dobi za poticanje razvoja i mobilnosti šake.
3 godine	Stavite pred dijete košaru s kvačicama za rublje. Neka ih pokuša otvoriti i zakačiti na rub košare. Slikanje različitim materijalima (pastelama, flomasterima, vodenim bojama i kistom, temperama i spužvicama, kredama, prstima, bojama za staklo) i po različitim podlogama (kartonskim kutijama, staklu, betonu, komadima drveta, kuglicama od stiropora).
4 godine	Precrtavanje jednostavnih oblika i brojeva, lijepljenje sličica, crtanje po vertikalnim površinama.
5 godina	Tražite od djeteta da prvo nacrta cvijet, kuću, zmiju, drvo i slične jednostavnije crteže, a kasnije neka crta kompliciranije crteže.

Kako pomoći djetetu u razvoju grafomotorike?

Iako postoje obilježja razvoja karakteristike ovisno o godinama djeteta, svako dijete je drugačije i možda će neke stvari usvojiti prije, a neke kasnije.

Ključ uspješnog razvoja grafomotorike leži u kontinuiranom promatranju djetetovog razvoja. Ako roditelji uoče da djetetu u dobi od 3 godine jednostavni predmeti neprestano ispadaju iz ruke, bilo bi dobro da potraži stručni savjet.

Međutim, nije dobro niti nasilno tjerati dijete da radi neke grafomotoričke vježbe pisanja i crtanja.

Umjereno poticanje uvijek treba postojati, ali ako dijete odbija, pokušajte s nekim jednostavnijim aktivnostima:

• prelijevanje vode u posudama,
• slaganje kocki i puzzlea,
• rezanje i lijepljenje papira,
• oblikovanje likova s plastelinom,
• pravljenje loptica od papira,
• bojanje kistom, kredama, prstima.

Razvoj djeteta možete potaknuti kroz igru – djeca mogu vježbati kontrolu te koordinaciju velikih pokreta tijela, kao i male pokrete rukama i prstima. Dok dijete sjedi bez pridržavanja stavite mu omiljenu igračku malo izvan dosega njegovih ruku. Tako dijete vježba svoju ravnotežu i koristi prste kako bi uhvatilo igračku. 

Pratite sitne promjene kako dijete koristi svoje noge, ruke i prste.

Važno je da igre za dijete ne budu preteške, odnosno da dijete u njima uživa. Djeca vole da im se češće u igri mijenjaju aktivnosti i položaji, a to potiče razvoj djeteta.

U svakodnevnoj igri ili u obavljanju svakodnevnih aktivnosti važno je omogućiti da dijete što je više moguće samo izvršava zadatke, odnosno, da mu pomognete samo onda kada dijete određeni zadatak nikako ne može napraviti. Za to je potrebna velika podrška roditelja.

Na našem portalu možete pronaći igre za crtanje koje možete zajedno izrađivati i igrati s djecom. Igre su zamišljene tako da se potiče grafomotorika za predškolce i one malo starije kroz igranje poznatih i jednostavnih igara, ali ujedno se može zabavljati cijela obitelj. Igre crtanja možete pronaći ovdje.

Grafomotorika – print

Roditelji bi trebali kod djece poticati grafomotoriku zabavnim i zanimljivim igrama crtanja i bojanja, a na raspolaganju su im mnogi grafomotorički materijali (npr. bojice, flomasteri, krede, bojanke, pisanke).

Razvoj grafomotorike kod djece se može poticati različitim radnim listićima grafomotoričkih vježbi koje su dostupne čak i na internetu. Obično su to jednostavne i zabavne vježbe u kojima djeca moraju povlačiti različite linije kako bi razvijali sposobnost pisanja. 

Konačni razvoj grafomotorike i utjecaj tehnologije

Dijete obično razvije grafomotoriku do polaska u školu, a nakon polaska u školu usavršava tehnike pisanja, crtanja i bojanja koje je već otprije znalo samo na drugačije načine.

Nakon polaska u školu, trebala bi se dobro razviti grafomotorika za prvi razred u kojem djeca bez problema mogu čitko pisati slova i kratke riječi. Zahvaljujući mnogim korisnim vježbama i igrama za razvijanje grafomotorike, djeca lakše mogu savladati određene razvojne promjene.

Zbog tehnološkog napretka, djeca prerano dolaze u doticaj s ekranima koji zaokupe njihovu pažnju različitim sadržajima.

Iako na internetu također postoje različite grafomotoričke igre online, stručnjaci iz različitih zdravstvenih područja preporučuju roditeljima da djetetu ne daju doticaj s ekranom barem do 3. godine života.

Tijekom prve 3 godine se razvijaju temelji grafomotorike, a da bi ih dijete uspješno usvojilo, vrlo je važno potaknuti dijete na samostalno istraživanje stvari koje ga okružuju te poticati dohvaćanje, hvatanje, pisanje, bojanje i slične grafomotoričke aktivnosti koje se ne mogu aktivno dobiti putem malih ekrana.

• grafomotorika
• igre
• motoričke igre
• vizualna percepcija
• vizualno pamćenje
• zdravlje djece