Razgovarate sami sa sobom dok kuhate, vozite, radite ili pokušavate riješiti neki problem? Iako vam se možda ponekad čini neobično kada shvatite da ste svoje misli izgovorili naglas, ova je navika vrlo česta.

Štoviše, razgovor sa samim sobom može imati nekoliko korisnih učinaka – od bolje koncentracije i motivacije do lakšeg razumijevanja vlastitih emocija.

Zašto razgovor sa samim sobom nije loša navika?

Govor usmjeren prema sebi, kako se ova pojava ponekad naziva u stručnoj literaturi, često se javlja još u djetinjstvu i s vremenom može postati sasvim prirodan dio svakodnevice.

Većina ljudi povremeno razgovara sama sa sobom, bilo u mislima, tiho ili potpuno naglas. Ako se i vama događa da komentirate ono što radite dok ste na poslu, u trgovini ili kod kuće, to samo po sebi nije razlog za zabrinutost.

Razgovor sa samim sobom može čak imati određene prednosti.

Može vam pomoći da se bolje koncentrirate

Prisjetite se situacije u kojoj ste morali obaviti nešto zahtjevno – primjerice sastaviti komad namještaja, popraviti računalo ili riješiti složen zadatak.

Možda ste tijekom procesa naglas govorili što trebate napraviti sljedeće: “Dobro, prvo ovo ide ovdje, a onda trebam spojiti ovo … “.

Korisno može biti i postavljanje pitanja samima sebi. Primjerice: “Što će se dogoditi ako ovo napravim na ovaj način?“. Na taj način pažnju ponovno usmjeravate prema zadatku koji pokušavate riješiti.

Razgovor sa samim sobom može povećati motivaciju

Kada vam nedostaje motivacije ili naiđete na prepreku, ohrabrujući razgovor sa samim sobom može vam pomoći da nastavite.

Izgovorene riječi ponekad djeluju snažnije od misli jer ih istodobno formulirate i čujete.

Zanimljivo je da istraživanja upućuju na to da bi motivacijski razgovor mogao biti posebno učinkovit kada se sebi obraćate u drugom ili trećem licu.

Umjesto “Ja to mogu.” možete pokušati reći “Možete vi to. Već ste napravili velik dio posla. Još samo malo.”.

Možete upotrijebiti i vlastito ime.

Takav način obraćanja može stvoriti određenu emocionalnu distancu, kao da savjet ili ohrabrenje dobivate od druge osobe. To može biti posebno korisno u stresnim situacijama.

Može vam pomoći u razumijevanju teških emocija

Neke osjećaje nije jednostavno odmah podijeliti s drugima. Možda prvo trebate sami shvatiti što vas zapravo muči.

Izgovaranje misli naglas može vam pomoći da ih jasnije sagledate, razlikujete realne probleme od pretjeranih briga i bolje razumijete vlastitu emocionalnu reakciju.

Kada neugodnoj misli ili osjećaju date riječi, problem ponekad postaje konkretniji i samim time lakši za obradu.

Verbaliziranje osjećaja također može pomoći u njihovom prihvaćanju. Umjesto da pokušavate potisnuti ono što osjećate, možete prepoznati emociju, imenovati je i razmisliti o tome što ju je izazvalo.

Kako razgovor sa samim sobom učiniti korisnijim?

Ako već imate naviku razgovarati sami sa sobom, možete je pokušati pretvoriti u alat koji će vam pomoći u svakodnevnim izazovima.

Birajte ohrabrujuće riječi

Samokritika vam možda djeluje kao način da se natjerate na djelovanje, no pretjerano negativan unutarnji govor može imati suprotan učinak.

Rečenice poput “Niste se dovoljno trudili.” ili “Nikada nećete uspjeti.” mogu narušiti motivaciju i samopouzdanje.

Pokušajte negativnu poruku preoblikovati u realističniju i podržavajuću:

Uložili ste puno truda. Traje dulje nego što ste očekivali, ali možete nastaviti korak po korak.

Cilj nije uvjeravati se da je sve savršeno, nego priznati vlastiti trud i usmjeriti pažnju prema onome što još možete napraviti.

Postavljajte si pitanja

Kada nešto želite bolje razumjeti, prirodno je postavljati pitanja drugim ljudima. Istu tehniku možete primijeniti i na sebe.

Pitajte se:

• “Što mi ovdje može pomoći?”
• “Što zapravo pokušavam postići?”
• “Što ovaj problem znači?”
• “Koji je moj sljedeći korak?”

Samo postavljanje pitanja neće vam čarobno dati odgovor, ali vas može potaknuti da problem promotrite iz druge perspektive.

Ponekad ćete otkriti i da odgovor već znate, samo ga prethodno niste jasno formulirali.

Slušajte ono što govorite

Razgovor sa samim sobom neće biti osobito koristan ako vlastite riječi automatski ignorirate.

Obratite pažnju na način na koji razgovarate sa sobom, osobito kada ste pod stresom, ljuti ili nesigurni. Ponavljaju li se određene misli? Jeste li prema sebi puno stroži nego što biste bili prema bliskoj osobi? Govorite li uvijek da “morate” nešto napraviti savršeno?

Prepoznavanje takvih obrazaca može vam pomoći da bolje razumijete što povećava vašu napetost.

Pokušajte si se obraćati s “vi”

Afirmacije poput “Snažan/snažna sam!” ili “Mogu se suočiti sa svojim strahovima!” nekim ljudima mogu biti korisne.

Ipak, možete isprobati i verziju u drugom licu:

• “Snažni ste.”
• “Možete ovo napraviti.”
• “Možete se danas suočiti sa svojim strahom.”

Na taj način riječi mogu zvučati poput podrške koju biste dobili od druge osobe, što nekima olakšava prihvaćanje pozitivne poruke.

Kako manje razgovarati sami sa sobom?

S razgovorom sa samim sobom uglavnom nema ništa loše. Međutim, ako često govorite naglas na poslu, u knjižnici ili drugim prostorima u kojima biste mogli ometati ljude oko sebe, možda ćete poželjeti smanjiti tu naviku.

Zapisujte misli

Vođenje dnevnika može imati sličnu funkciju kao razgovor sa samim sobom.

Zapisivanje misli i osjećaja može vam pomoći da analizirate problem, osmislite moguća rješenja i pratite što ste već pokušali.

Dodatna je prednost to što se svojim zapisima kasnije možete vratiti i ponovno ih sagledati iz druge perspektive.

Razgovarajte s drugima

Ako često naglas pokušavate pronaći rješenje problema na poslu ili tijekom učenja, razmislite možete li uključiti drugu osobu.

Razgovor s kolegom, prijateljem ili drugom osobom kojoj vjerujete može vam ponuditi novu perspektivu koju sami možda niste primijetili.

Zaokupite usta

Kada se nalazite na mjestu na kojem morate biti tihi, poput knjižnice ili zajedničkog radnog prostora, možete pokušati žvakati žvakaću gumu ili povremeno popiti gutljaj vode.

Takve jednostavne radnje mogu vas podsjetiti da misao zadržite u glavi umjesto da je automatski izgovorite.

Podsjetite se da niste jedini

Ako vam se dogodi da nešto slučajno kažete naglas pred drugim ljudima, nema potrebe da tome pridajete preveliku važnost.

Razgovor sa samim sobom vrlo je česta pojava. Jednostavno možete reći da pokušavate ostati koncentrirani ili da razmišljate gdje ste nešto ostavili i nastaviti s onime što ste radili.

Kada razgovor sa samim sobom može biti razlog za zabrinutost?

Često razgovaranje sa samim sobom samo po sebi uglavnom ne znači da osoba ima poremećaj mentalnog zdravlja.

Važno je, međutim, razlikovati uobičajeni razgovor sa samim sobom od situacije u kojoj osoba čuje glasove koje drugi ljudi ne čuju.

Kod određenih stanja povezanih s psihozom osoba može izgledati kao da razgovara sama sa sobom, dok zapravo odgovara na slušnu halucinaciju.

Ako čujete glasove ili doživljavate druge vrste halucinacija, važno je obratiti se liječniku ili drugom stručnjaku za mentalno zdravlje kako bi se utvrdilo što bi moglo biti u njihovoj podlozi.

Razgovor sa stručnjakom može biti koristan i ako:

• ne možete prestati razgovarati sami sa sobom, iako to želite
• razgovor sa samim sobom izaziva značajnu nelagodu ili uznemirenost
• zbog te navike doživljavate zadirkivanje ili stigmatizaciju
• primjećujete da je većina onoga što govorite sebi izrazito negativna i omalovažavajuća.

Pročitajte i ove članke:

• Imate jedan od onih dana kad mislite “Baš sam ružan/na.”? Pročitajte ovo.
• Ruminacija: Stalno upadate u začarani krug negativnih misli? Psihologinja objašnjava zašto je to opasno i kako izaći iz njega
• U pet koraka do većeg samopoštovanja.

• razgovor sa samim sobom
• Zašto razgovor sa samim sobom nije loša navika

Učitaj više izvora