Alzheimerova bolest kod žena mogla bi se razvijati drugačije nego kod muškaraca, a standardni testovi koje liječnici koriste možda ne prepoznaju rane promjene na vrijeme, pokazuje novo istraživanje američkih znanstvenika.

Istraživači upozoravaju na to da bi upravo zbog toga mnoge žene mogle dobiti dijagnozu tek kada je bolest već znatno uznapredovala.

Žene čine gotovo dvije trećine oboljelih od Alzheimerove bolesti u SAD-u, no testovi za procjenu kognitivnih sposobnosti i dalje se temelje na istom pristupu za sve pacijente, bez obzira na spol.

Novo istraživanje Sveučilišta Georgia State, objavljeno u časopisu Brain Communications, analiziralo je koliko učinkovito standardni testovi otkrivaju blago kognitivno oštećenje (MCI) – stanje koje predstavlja prijelaz između normalnog starenja i Alzheimerove bolesti.

Znanstvenici upozoravaju na to da žene mogu ostvariti vrlo dobre rezultate na poznatom testu Mini-Mental State Examination (MMSE), iako se u njihovom mozgu već događaju promjene povezane s bolešću.

Rezultati studije

U istraživanju su analizirane MRI snimke mozga 332 osobe u različitim fazama bolesti. Poseban fokus bio je na sivoj tvari mozga, koja ima važnu ulogu u pamćenju, razmišljanju i pokretima.

Upravo zato standardni testovi možda ne uspijevaju na vrijeme otkriti problem.

Žena može imati dobar rezultat na MMSE testu tijekom faze blagog kognitivnog oštećenja, a da pritom u mozgu već postoje promjene koje test ne pokazuje, objašnjava voditelj istraživanja Mukesh Dhamala, profesor neuroznanosti.

Istraživači su također otkrili da muškarci i žene imaju sličan volumen sive tvari dok je mozak zdrav. Međutim, kada se pojavi blago kognitivno oštećenje, razlike postaju vidljive.

Kod muškaraca se smanjenje moždanog tkiva obično javlja ranije tijekom prijelaza iz zdravog starenja u blago oštećenje. Kod žena pak, nakon što bolest prijeđe u fazu blagog kognitivnog oštećenja, propadanje mozga postaje brže i raširenije.

To znači da bi kod žena fizička oštećenja mozga mogla biti znatno uznapredovala prije nego što rezultati testova pokažu ozbiljnije promjene, što može odgoditi dijagnozu i početak liječenja.

Znanstvenici smatraju da bi ovo otkriće moglo otvoriti vrata personaliziranijem pristupu dijagnostici Alzheimerove bolesti. U budućnosti bi liječnici mogli prilagođavati tumačenje rezultata testova ovisno o spolu pacijenta, ali i drugim čimbenicima poput hormona i genetike.

Dugoročni cilj je razviti specifične metode probira za muškarce i žene te omogućiti ranije i preciznije intervencije, ističe Dhamala.

Dodao je da bi za žene posebno važno razdoblje za praćenje zdravlja mozga mogla biti srednja životna dob i razdoblje nakon menopauze, kada hormonalne promjene značajno utječu na funkciju mozga.

Stručnjaci savjetuju da za očuvanje zdravlja mozga ostanete mentalno i fizički aktivni, vodite računa o zdravlju krvnih žila te razgovarate s liječnikom o obiteljskoj povijesti demencije i mogućim genetskim rizicima.

Pročitajte i ove članke:

• Alzheimer nije isti kod žena i muškaraca – ove ključne razlike mijenjaju sve
• Svaka 6. žena starija od 65 godina susrest će se s ovom bolešću!
• Alzheimerova demencija: Liječnik otkriva uzroke i simptome bolesti koja je uvijek fatalna.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Alarmantni rezultati nove studije

Baka ili djed često drijemaju? Novo istraživanje otkriva zabrinjavajuću povezanost s rizikom od smrti

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• alzheimerova bolest
• dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti kod žena
• istraživanje