Liječnici otkrili kako odgoditi čestu autoimunu bolest i do 4 godine!

Rezultati studije su pokazali da su osobe koje su primale abatacept tijekom 12 mjeseci razvile reumatoidni artritis znatno kasnije

Reumatoidni artritis je kronična autoimuna bolest koja značajno utječe na kvalitetu života, a dosad nije postojala učinkovita strategija za njegovo sprječavanje.

No, novo istraživanje objavljeno u uglednom časopisu The Lancet Rheumatology donosi ohrabrujuće vijesti – rana terapija kod osoba s visokim rizikom mogla bi odgoditi razvoj bolesti i do nekoliko godina.

Reumatoidni artritis pogađa milijune ljudi diljem svijeta

Prema procjenama iz 2021. godine, oko 17,9 milijuna ljudi u svijetu živi s reumatoidnim artritisom. Riječ je o autoimunoj bolesti koja uzrokuje upalu, bol i oticanje zglobova te s vremenom može dovesti do trajnog oštećenja.

Točan uzrok bolesti još uvijek nije poznat, no znanstvenici smatraju da na njezin razvoj utječe kombinacija genetike i okolišnih čimbenika, poput pušenja.

Trenutno ne postoji pouzdan način prevencije, osobito ako bolest postoji u obiteljskoj anamnezi.

Rano liječenje može odgoditi pojavu bolesti i do četiri godine

Novo istraživanje nadovezuje se na kliničko ispitivanje iz 2024. godine koje je pratilo učinak lijeka abatacept tijekom dvije godine. U najnovijoj fazi praćenje je produljeno na razdoblje 4 – 6 godina.

Rezultati su pokazali da su osobe koje su primale abatacept tijekom 12 mjeseci razvile reumatoidni artritis znatno kasnije nego ispitanici koji su dobivali placebo. Kod nekih je pojava bolesti bila odgođena i do četiri godine nakon završetka terapije.

Iako rana terapija nije u potpunosti spriječila razvoj bolesti, istraživači ističu da je uspjela promijeniti njezin tijek – što bi moglo značiti manje godina života s boli, komplikacijama i ograničenjima.

Najveću korist imali su oni s najvećim rizikom

Znanstvenici su primijetili da je liječenje abataceptom bilo najučinkovitije kod osoba s najvećim rizikom za razvoj reumatoidnog artritisa. Taj je rizik procijenjen pomoću krvnih pretraga kojima se otkrivaju specifična antitijela.

Zanimljivo je da su upravo ti ispitanici, iako najugroženiji, imali i najveću korist od rane terapije. Tijekom faze povišenog rizika zabilježeno je smanjenje simptoma poput bolova u zglobovima i umora.

Nakon prestanka terapije razina simptoma ponovno se izjednačila s placebo skupinom, što upućuje na to da bi za dugotrajniju kontrolu simptoma mogla biti potrebna kontinuirana modulacija imunološkog sustava.

oko 17,9 milijuna ljudi u svijetu živi s reumatoidnim artritisom
FOTO: Shutterstock

Rana intervencija može dugoročno promijeniti život pacijenata

Rano djelovanje kod osoba s visokim rizikom od reumatoidnog artritisa može imati trajne koristi, izjavio je dr. Andrew Cope, profesor reumatologije na King’s Collegeu u Londonu i glavni autor studije, za Medical News Today.

Prema njegovim riječima, terapija je sigurna, učinkovita tijekom primjene, ublažava simptome te – što je posebno važno – može odgoditi pojavu bolesti i nakon prestanka liječenja. To potencijalno znači kraće razdoblje života s bolešću i znatno bolju kvalitetu života.

Ne razviju svi rizični pacijenti artritis – etička pitanja ostaju

Profesor Arthur Kavanaugh sa Sveučilišta u San Diegu, koji nije sudjelovao u istraživanju, ističe da je ključno pitanje kako na vrijeme prepoznati osobe koje će zaista razviti reumatoidni artritis.

Iako su rezultati studije vrlo vrijedni, on upozorava da dio osoba s ranim simptomima (tzv. klinički sumnjiva artralgija) nikada ne razvije bolest. To otvara etičku dilemu – treba li liječiti ljude kako bi se spriječila bolest koju možda nikada neće imati.

Korak prema promjeni kliničke prakse

Reumatolog dr. Orrin Troum iz Kalifornije smatra da ovi rezultati predstavljaju snažan dokaz da se početak autoimunih bolesti može odgoditi. Produženo praćenje ispitanika čini ovu studiju jednom od najdugoročnijih te vrste.

Prema njegovim riječima, pronalaženje načina za odgodu reumatoidnog artritisa iznimno je važno jer omogućuje očuvanje funkcije zglobova, pokretljivosti, radne sposobnosti i opće kvalitete života, uz smanjenje dugoročnih troškova zdravstvene skrbi.

Kao sljedeće korake ističe potrebu za preciznijom procjenom rizika, određivanjem optimalnog trajanja terapije, razvojem personalizirane medicine te boljom infrastrukturom za rano otkrivanje i praćenje rizičnih pacijenata.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu