Česte promjene posla: Kada su prednost, a kad nedostatak?

Česte promjene posla u današnjem poslovnom vremenu nisu neuobičajene

Česte promjene posla u današnjem poslovnom vremenu nisu neuobičajene. Neki čak smatraju da su poželjne i da omogućuju puno više razvoja vještina i profesionalnog napretka nego ostajanje na jednom radnom mjestu cijeli radni vijek, što je starijim generacijama bio glavni kriterij radne stabilnosti i sigurnosti.

Kod čestih promjena posla važno je naglasiti ravnotežu i umjerenost jer nije svaki životopis s brojnim promjenama posla ujedno i pozitivna karakteristika za poslodavca koji ga čita.

Moderno vrijeme i poslovne promjene

U današnjem poslovnom svijetu česte promjene posla nisu neuobičajene. Mlađe generacije, posebno milenijalci i Gen Z, itekako su svjesnije brzih promjena na tržištu i mogućnosti isprobavanja različitih poslovnih prilika bez nekih većih posljedica.

S obzirom na to da poslodavci sve više shvaćaju da se mlađe generacije brzo odlučuju za promjene, nekima to predstavlja pravi problem za zapošljavanje i ulaganje u novu radnu snagu koja ubrzo odlazi s jednog radnog mjesta na drugo.

Uz to sve, mlađe generacije više nisu ograničene ni na jedno geografsko područje, s obzirom na to da je rad od doma u posljednjih nekoliko godina postao češći slučaj nego je to bilo prije, a poslodavci su shvatili prednosti remote rada kojima otvaraju neke nove mogućnosti i dopuštaju veći balans privatnog i poslovnog, što mlađe generacije puno više traže i cijene u odnosu na neke druge benefite.

Međutim, da bismo mogli suditi o onima koji zaista imaju problema s prilagodbom (ili nekih drugih značajnijih poteškoća) na radnom mjestu pa zbog toga često mijenjaju poslove, moramo dobro razumjeti motivaciju i razloge promjena.

Mlađe generacije, posebno milenijalci i Gen Z, itekako su svjesnije brzih promjena na tržištu i mogućnosti isprobavanja različitih poslovnih prilika
FOTO: Shutterstock

Teško ih je saznati na običnom razgovoru za posao gdje ne možete biti sigurni hoće li se ista situacija ponoviti i kod sljedećeg poslodavca, no firme koje su svjesne ovakvih stvari sve češće traže vanjske suradnike psihologe koji provode detaljna psihološka testiranja svih kandidata gdje se jasnije mogu uočiti neke karakterne crte i osobine ličnosti koje bi mogle nagovijestiti je li potreba za promjenama stvar nečije osobnosti ili jednostavno traženje boljih prilika u svijetu koji ih stalno nudi.

Zadržavanje mladih na jednom radnom mjestu postaje sve teže, a rijetki su poslodavci koji su educirani kako tome pristupiti s obzirom na sve ekonomske gubitke koje imaju sa stalnim promjenama radnog kadra.

Česte promjene posla – kada su prednost, a kada nedostatak?

Česte promjene posla mogu biti dobre i loše, ovisno s kojim razlozima su se događale i kako potencijalni novi poslodavac kod kojeg dolazite na razgovor za posao gleda na njih.

Za one koji traže zaposlenike na neodređeno vrijeme, od kojih se očekuje rast i napredovanje unutar firme, česte promjene posla vjerojatno neće rezultirati pozitivnim komentarima.

Međutim, ako su zaista bile popraćene stjecanjem novih vještina, edukacija i očigledno boljih prilika, možda ćete dobiti baš suprotno – pohvalu i prednost u odnosu na ostale kandidate.

Jako je važno o kakvim se vrstama poslova radi te koliko brzo su se događale promjene, a to sve bi trebalo biti prilično jasno definirano u životopisu.

Ukratko, česte promjene posla su prednost ako su:

  • vezane za rast i napredak u novim područjima
  • bile usmjerene na izgradnju novih vještina i kompetencija
  • prijelaz na neminovno bolje poslovne pozicije kod cijenjenih poslodavaca
  • vezane za traženje uloge koja je u skladu s vašim vrijednostima, vještinama ili potrebama poslovnog i privatnog života
  • uzrokovane vanjskim čimbenicima na koje niste mogli utjecati (preseljenje ili restrukturiranje posla u firmi zbog čega je došlo do većeg otpuštanja radne snage i sl.).
Česte promjene posla mogu biti dobre i loše, ovisno s kojim razlozima su se događale
FOTO: Shutterstock

Česte promjene posla mogu biti i veliki minus novim poslodavcima, posebno ako su:

  • povezane s nestabilnošću, nedostatkom predanosti poslu ili stalnom jurnjavom za isključivo većom plaćom
  • dio problema suočavanja s poslovnim poteškoćama koje se u nekom trenutku javljaju u svim radnim područjima
  • zadržavanja na radnom mjestu bila izrazito kratka (manje od dvije godine) i nepovezana sa stjecanjem novih vještina i učenja
  • vezane za bježanje od problema, loše upravljanje stresnim situacijama i “sindrom zelenije trave” (generalni stav da je kod drugih poslodavaca sigurno bolje).

Zabrinutost poslodavca da će zaposliti osobu koja će mu prvom prilikom otići je opravdana, ali sigurno je da će redovito praćenje rada i mogućnost razvoja i napretka zadržati mlade ljude, čak neovisno o drugim uvjetima.

Mnogi misle da je danas sve stvar plaće i da zaposlenici bježe isključivo zbog toga, no iznenadili bi se kada bi znali da dosadašnje studije upućuju da plaća nije najvažniji kriterij, nego poštovanje i prisutnost poslodavca, autonomija i napredak u poslu, mogućnost slobodnog komuniciranja potreba i vrijednosti, ravnoteža privatnog i poslovnog života itd.

Ključno je razumjeti motivaciju u ovim situacijama, odnosno zašto netko i s kojim razlozima donosi odluke i pristaje na određene promjene. Dugotrajnost na nekom poslu može značiti i stagnaciju, ali prečeste promjene posla mogu otežavati izgradnju stručnosti, iskustva i znanja na višim razinama.

Prije nove promjene promislite o svojim razlozima, napišite ih na papir i pokušajte posložiti od najvažnijeg prema najmanje važnom.

Sasvim je jasno da će se određene promjene događati, no ako su one učestale i stalno rezultiraju nezadovoljstvom kod vas kao zaposlenika, provjerite je li riječ o tuđim problemima poslovnog upravljanja ili vašim potencijalno krivim postavkama odabira.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Riggio, R. E. (2018). 5 Reasons Why Money Is a Poor Work MotivatorPsychology Today.
  2. Robbins, S. P. i Judge T. A. (2010). Organizacijsko ponašanje. MATE: Zagreb.
  3. Rijavec, M. i Miljković, D. (2009). Pozitivna psihologija na poslu. IEP: Zagreb.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu