Sve bolesti, a posebno bolesti srca treba spriječiti. Zaista je to bolje i isplativije, nego liječiti! Povremeno i kratkoročno mogu se koristiti lijekovi, ako bolesnik pokazuje jaku genetsku predispoziciju za bolesti srca ili ako značajno uznapredovala bolest srca već postoji.

Pod tim okolnostima, potrebno je pažljivo vagati rizike i koristi od lijekova. U isto vrijeme, većina pacijenata može postići korist od mnogih lijekova kroz promjene načina života.

Kvalitetno prehranom mogu se postići i bolji učinci od samih lijekova. Doduše, ne tako brzo i odmah, nego na dugi rok i bez nuspojava.

Kvalitetna i pametna prehrana postaje učinkovitija, smanjuje upalu i razinu homocisteina – onog prgavog o kojem sam pisao u prošlim člancima.

Savjetujem da ponovno pročitate taj članak. Jer je homocistein baš prgavi momak. Razine “zločestog” kolesterola mogu se sniziti jednostavno prakticiranjem zdrave prehrane i promjenom načina života.

Jednostavno rečeno, preventivna medicina postaje najbolji oblik medicine. U nastavku pročitajte par jednostavnih trikova, koji mogu pomoći u prevenciji ili sprječavanju bolesti srca.

Zdrave prehrambene navike

Povećajte unos zdravih, cjelovitih namirnica, bogatih hranjivim tvarima i fitonutrijentima (biljne molekule). Nastojite uzimati najmanje 8 do 10 porcija voća i povrća različitih boja svaki dan. Ove namirnice su bogate moćnim vitaminima, mineralima, vlaknima, antioksidansima i protuupalnim molekulama.

Stabilizirajte razinu šećera u krvi

Istraživanja pokazuju da neregulirana razina šećera u krvi može doprinijeti bolesti srca. Stabilizirajte razinu šećera u krvi s proteinima, zdravim mastima i zdravim ugljikohidratima u svakom obroku. Nikad ne jedite ugljikohidrate same, a izbjegavajte industrijski prerađene šećere.

Povećajte unos vlakana

Do razine od 50 grama vlakana dnevno. Hrana s visokim udjelom vlakana uključuje povrće, orašaste plodove, sjemenke te voće poput bobica. Ako to postaje izazov, pokušajte s vlaknima iz dodataka prehrani.

Izbjegavajte industrijski prerađenu hranu

To uključuje sokove, pogotovo one “dijetne” – koji voća vidjeli nisu, što zapravo nepovoljno utječe na šećer i metabolizam, odnosno preradu lipida (masti).

Istraživanja pokazuju da kalorije unesene u tekućem stanju imaju najveći doprinos pretilosti, dijabetesu i bolesti srca. Nemojte se zavaravati da je 100 posto voćni sok zdrav. Sokovi su u biti čisti, tekući šećeri, jer obrada izvornih namirnica “skida” s njih vlakna koja pak diktiraju brzinu otpuštanja šećera u krv.

Povećajte unos omega-3 masnih kiselina.

Jedite protuupalne namirnice poput ribe, uključujući losos, srdele i haringe, kao i sjemenke lana. Zdrave masnoće zapravo poboljšavaju cjelokupnu profil kolesterola. One također smanjuju male, opasne LDL-kolesterol čestice koje doprinose bolesti srca.

Eliminirajte sve hidrogenizirane masnoće

Hidrogenizirane masti vrebaju u margarinu, procesiranim uljima i mnogim pečenim proizvodima kao što su vafli, kolačići i krekeri. Čak i kada se oznaka navodi “bez trans masti”, riječ “hidrogenirano” označava da proizvod sadrži trans masti u jednom ili više sastojaka.

Koristite zdrava ulja, kao što su kokosovo ulje (bogato srednjelančanim trigliceridima), ekstra djevičansko, hladno prešano, maslinovo ulje ili organsko sezamovo ulje.

Izbjegavajte ili smanjite unos alkohola

Alkohol može podići trigliceride, koji doprinose masnoj jetri i stvaranju neravnoteže u nivou šećera u krvi. Smanjenje ili uklanjanje unosa alkohola smanjuje upalu, što smanjuje bolesti srca i gotovo svaku drugu kroničnu bolesti.

Prvi dio ovog teksta pročitajte ovdje.

• bolesti srca
• kardiovaskularni sustav
• srčane bolesti
• zdrava prehrana
• zdravlje srca