Iako se Alzheimerova bolest i druge vrste demencije uglavnom smatraju bolestima mozga, sve više dokaza upućuje na to da njihovi učinci sežu dalje od živčanog sustava.

Nova studija objavljena u časopisu Neuron pokazala je kako proteini povezani s Alzheimerovom bolešću – posebno beta-amiloid i tau – mogu utjecati na cijeli organizam, barem kod voćnih mušica.

Znanstvenici su analizirali 219 vrsta stanica u mušicama kojima su u mozgu izraženi Alzheimerovi proteini i na temelju toga stvorili Atlas Alzheimerove bolesti na staničnoj razini u mušicama (AD-FCA).

Njihova otkrića pokazuju da su ti proteini povezani s ubrzanim starenjem, poremećajem metabolizma masnoća i smanjenjem reproduktivne sposobnosti.

Zašto baš voćne mušice?

Iako su naizgled jednostavna bića, voćne mušice već su se pokazale korisnima u istraživanjima ljudskog zdravlja jer dijele mnoge molekularne puteve s ljudima.

Modeli voćnih mušica korisni su jer omogućuju brza i detaljna istraživanja na genetskoj i staničnoj razini, objašnjava dr. Gurneet Sawhney, neurokirurg koji nije sudjelovao u studiji, za Medical News Today.

U ovom istraživanju znanstvenici su usporedili mušice s nakupljanjem tau i amiloidnih proteina s kontrolnom skupinom te analizirali aktivnost gena u različitim stanicama koristeći tehniku sekvenciranja RNA iz jedinki cijelog organizma.

Što su otkrili?

Amiloid je doveo do značajnog gubitka moždanih, senzornih i potpornjih živčanih stanica, posebno onih povezanih s vidom, sluhom i njuhom. Gubitak njuha, zanimljivo, već je poznat kao jedan od ranih simptoma Alzheimerove bolesti kod ljudi.

Znanstvenici su u tim stanicama otkrili povišenu razinu enzima LDH (laktat dehidrogenaza), koji je povezan s metaboličkim stresom i oštećenjem tkiva. Isto je potvrđeno i kod ljudi s Alzheimerovom bolesti.

Promjene su uočene u stanicama koje reguliraju metabolizam masnoća, probavu i reprodukciju. Primjerice, masne stanice bile su isprva povećane, a kasnije sve više fragmentirane – što sugerira promjene povezane s razvojem bolesti.

Tau također izaziva promjene u crijevnim stanicama i smanjuje reproduktivnu sposobnost mužjaka. Ove promjene mogu biti povezane sa starenjem, a autori sugeriraju da tau može ubrzati biološko starenje cijelog organizma.

Kako mozak komunicira s tijelom?

Studija je pokazala da tau utječe na komunikaciju između stanica mozga i perifernih tkiva. Promjene u ekspresiji gena u neuronima koji sadrže tau utječu na sinapse – točke komunikacije među neuronima.

U mušica s tau proteinom zabilježen je i porast sinaptičkih završetaka u crijevima, što dodatno potvrđuje da mozak može utjecati na funkcije udaljenih organa.

Što to znači za budućnost?

Autori studije zaključuju da dok amiloid uglavnom pogađa neurone, tau ima dalekosežnije učinke na cijeli organizam. I jedan i drugi protein su toksični, no djeluju različito.

Povišena razina LDH u mozgu oboljelih od Alzheimerove bolesti mogla bi poslužiti kao potencijalni biomarker za rano otkrivanje bolesti, što je zanimljivo područje za buduća istraživanja.

Iako su rezultati temeljeni na istraživanjima na mušicama, pružaju dragocjen uvid u to kako Alzheimerovi proteini mogu utjecati na tijelo mnogo šire nego što se dosad smatralo. Potrebna su dodatna istraživanja na sisavcima i ljudima, no ovo otkriće moglo bi promijeniti način na koji promatramo i liječimo Alzheimerovu bolest.

Pročitajte i ove članke:

• Virus koji mnogi nose u sebi uzrokuje Alzheimera?
• Početni simptomi Alzheimera nisu vezani samo uz pamćenje
• 7 faza Alzheimera: Evo kako prepoznati kognitivni pad i u kojem je stadiju oboljela osoba.

• Alzheimerova bolest ne utječe samo na mozak
• Alzheimerova bolest utječe na cijelo tijelo
• istraživanje

Učitaj više izvora