Ne samo na ulici, nego i na poslu i u slobodno vrijeme, buka je naša stalna pratnja, koja nerijetko ima “glasne” posljedice za naše zdravlje.

Međunarodnim danom zaštite od buke (“International Noise Awareness Day”), koji je uveden 1996., a obilježava se diljem svijeta 27. travnja, želi se ukazati na taj problem. I Neuroth, tvrtka specijalizirana za slušna pomagala, ističe važnost prevencije i informiranja.

Koliko buka može biti opasna u svakodnevnom životu i kako zaštititi svoje uši – tri pitanja, tri odgovora:

Kolikoj smo buci svakodnevno izloženi?

Buka je sveprisutna u našem svakodnevnom životu. Stoga često više niti nismo svjesni činjenice da stalna izloženost buci dugotrajno može oštetiti naš sluh.

“Taj se problem s radnog mjesta sve češće seli i u područje privatnog života“, objašnjava Lukas Schinko, stručnjak za slušna pomagala i menadžer koji kao četvrta generacija vodi austrijsku obiteljsku tvrtku Neuroth. Posjet disku može se po razini buke usporediti s mlaznim avionom koji stvara buku od 120 decibela.

Kako buka može utjecati na zdravlje?

Nagluhost izazvana bukom drugo je najčešće oštećenje sluha nakon starački uvjetovane nagluhosti. “Nisu samo uši pogođene bukom, nego i cijeli organizam”, nastavlja Schinko.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije prometna je buka nakon zagađenja zraka drugi po učestalosti vanjski faktor koji narušava zdravlje.

“Već na izloženosti buci od 55 decibela sve se teže koncentriramo. Razina buke od 85 decibela, usporediva s bukom koju stvara cestovni promet, može u slučaju duže izloženosti postati zdravstveni rizik”, pojašnjava Schinko.

Moguće su posljedice, među ostalim, povećana razina stresa, oštećenje sluha, visok krvni tlak, poremećaj spavanja i veća opasnost od srčanog udara.

Kako se možemo zaštititi od buke?

Današnji svijet sve je brži, zahtjevniji i glasniji. Stoga je sve važnije osvijestiti činjenicu svakodnevne izloženosti buci i poduzeti mjere za njezino sprječavanje. Sluhu treba redovito priuštiti odmor.

“Za svakodnevne potrebe postoje razna rješenja za zaštitu sluha koja se prilagođuju individualnim svojstvima uha i rasterećuju ih – bez obzira jeste li na poslu, bavite li se nekim zanatom ili ste na koncertu”, govori Schinko. Jednom godišnje trebalo bi kod specijaliste za uho, grlo, nos ili akustičara za slušna pomagala provjeriti svoje slušne sposobnosti.

Bolje čuti znači bolje živjeti. U ovu tvrdnju se može uvjeriti oko 500 sudionika prvog velikog hrvatskog istraživanja sluha. Tromjesečno istraživanje provodi tvrtka Neuroth u suradnji s Hrvatskim društvom za audiologiju i fonijatriju Hrvatskog liječničkog zbora, a istraživanje će trajati do 31. svibnja 2016. godine.

U istraživanju će svi zainteresirani po prvi puta moći besplatno na dva tjedna isprobati slušna pomagala za oba uha. Samo na taj način će moći ocijeniti utjecaj nošenja slušnih pomagala na poboljšanje kvalitete života, u skladu s tvrdnjom da bolje čuti zaista znači bolje živjeti.

Tvrtka Neuroth stoga poziva sve zainteresirane da se jave u najbliži Neuroth slušni centar, besplatno testiraju sluh i prijave se za probno nošenje slušnih pomagala za oba uha. Podatke prikupljene probnim nošenjem slušnih pomagala za oba uha će obraditi i krajem godine predstaviti Hrvatsko društvo za audiologiju i fonijatriju na čelu sa prof. dr. Robertom Trotićem.

• buka
• gubitak sluha
• prometna buka
• sluh