Pamćenje je jedno od najvažnijih obilježja našeg zdravlja i ljudskog identiteta. Kroz pamćenje oblikujemo svoju individualnost, izgrađujemo specifične odnose sa svijetom koji nas okružuje, učimo kako se zaštititi i donosimo zdrave odluke.

Tradicionalno, sposobnost stvaranja, održavanja i ažuriranja sjećanja povezuje se s ljudskim mozgom. Međutim, sve je više istraživača koji se pitaju postoji li “pamćenje cijelog tijela“, odnosno mogu li različiti dijelovi našeg tijela također stvarati i pohranjivati neku vrstu pamćenja te kako takva sjećanja mogu utjecati na naše zdravlje.

Nedavno otkriveni dokazi sugeriraju da je ljudsko pamćenje složeniji proces nego što smo to dosad zamišljali.

Pamćenje i izvan moždanih stanica

U studenom 2024. tim istraživača s Centra za neuroznanost Sveučilišta u New Yorku (NYU) objavio je rad u časopisu Nature Communications, u kojem su pokazali da i živčane i bubrežne stanice mogu pohranjivati određenu vrstu pamćenja.

Vodeći autor, dr. sc. Nikolay Kukushkin, klinički izvanredni profesor biologije na NYU, izjavio je za Medical News Today:

Moj laboratorij dugi niz godina proučava pamćenje na osnovnoj razini. Ranije smo proučavali morske puževe jer oni formiraju vrlo jednostavna sjećanja, što nam omogućuje da dublje shvatimo proces njihova nastanka. Sada smo pronašli još jednostavniji oblik pamćenja, zajednički ne samo različitim životinjama, nego i svim vrstama stanica.

Proces stvaranja pamćenja u tim stanicama koristi iste mehanizme kao i u moždanim stanicama te slijedi iste principe, poput efekta razmaka – fenomena gdje je učenje učinkovitije kada je izlaganje informacijama raspoređeno u vremenu.

U laboratorijskim eksperimentima istraživači su izložili ljudske živčane i bubrežne stanice kemijskim signalima u obrascima koji oponašaju način na koji moždane stanice procesiraju informacije putem neurotransmitera. Otkrili su da, poput moždanih stanica, i te stanice aktiviraju gene povezane s pohranjivanjem pamćenja.

Kakva sjećanja pohranjuju stanice izvan mozga?

Dr. Kukushkin objašnjava da različite stanice tijela pohranjuju sjećanja specifična za svoju funkciju. Primjerice, bubrežne stanice pamte obrasce soli, tekućina i nutrijenata kojima su bile izložene, što im omogućuje prilagodbu budućim situacijama.

Jedan poznati primjer je kako stanice gušterače reagiraju na visoke razine šećera tako što proizvode inzulin. Ako se unutar kratkog vremenskog razmaka ponovno unese šećer, odgovor gušterače postaje intenzivniji, što omogućuje bolje iskorištavanje nutrijenata.

Utjecaj tjelesnog pamćenja na zdravlje

Ovo istraživanje otvara vrata razumijevanju kako pamćenje stanica izvan mozga može utjecati na zdravlje. Primjerice, studija objavljena u studenom 2024. u časopisu Nature je pokazala da masne stanice pamte stanje pretilosti čak i nakon gubitka kilograma, što doprinosi efektu vraćanja težine.

Istraživači sa Švicarskog saveznog tehnološkog instituta u Zürichu su otkrili da epigenetska sjećanja u masnom tkivu mogu promijeniti reakciju stanica na čimbenike poput prehrane, što otežava održavanje izgubljene tjelesne težine.

Ovo istraživanje sugerira da masne stanice “pamte” prethodno stanje pretilosti i nastoje se vratiti u to stanje, što čini proces održavanja težine dodatno izazovnim.

Može li se “zaboraviti” pretilost?

Iako trenutno ne postoje lijekovi koji ciljaju epigenetske promjene u masnim stanicama, istraživači vjeruju da bi dugoročno održavanje zdrave tjelesne težine ili određeni dodaci prehrani mogli pomoći u ublažavanju ovog efekta. Daljnja bi istraživanja mogla pružiti rješenja za “brisanje” ovih tjelesnih sjećanja i olakšati trajno upravljanje težinom. 

Pročitajte i ove članke:

• Pretilost: Najveći udio pretilih osoba u EU je baš u Hrvatskoj! Liječnik otkriva koje su posljedice na zdravlje, kako je izračunati i liječiti
• Neuroni ne izgledaju kao što se dosad vjerovalo, tvrdi nova, kontroverzna studija
• “Sat” koji pokazuje koliko biste dugo mogli živjeti doista postoji. A ovi hrvatski znanstvenici znaju (skoro) sve o njemu.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Brzo smirite upalu

Čaj protiv žgaravice: Ovih sedam će neutralizirati kiselinu

• Suzana Mussiow
• 6 min čitanja

• istraživanje
• pamćenje cijelog tijela
• pamćenje stanica