Uslijed mučnih prizora koji se odvijaju u svijetu nije začudno da se nametne pitanje kako ljudi mogu biti tako okrutni, pogotovo prema drugom ljudskom biću. Početak razumijevanja takvog ljudskog ponašanja može ponuditi serija socijalno-psiholoških eksperimenata nazvanih Milgramov eksperiment.

Serijom eksperimenata provedenih 1960-ih godina Stanley Milgram je istražio do koje su mjere ljudi spremni pokoriti se autoritetu. Ovim eksperimentima je, između ostalog, htio objasniti događanja u nacističkoj Njemačkoj.

Što su Milgramovi eksperimenti pokazali, jesu li rezultati primjenjivi na široj slici i što možemo naučiti iz njih – saznajte u nastavku.

Milgramov eksperiment – pokoravanje autoritetu kao vodič ponašanja

Svaki eksperiment sastojao se od tri osobe:

• voditelja eksperimenta
• sudionika, koji je dobio upute da djeluje kao “učitelj”
• “učenika“, predstavljenog kao drugi dobrovoljac, a koji je zapravo bio glumac.

Sudioniku eksperimenata rečeno je da sudjeluje u drugačijem eksperimentu, o utjecaju kazne na učenje i pamćenje. Tijekom eksperimenta sudionik i učenik mogli su komunicirati, ali nisu se mogli vidjeti.

Sudionik je morao primjenjivati postepeno sve jače elektrošokove učeniku kada bi pogriješio u pamćenju parova riječi. Generator elektrošoka imao je raspon 15 – 450 volta i uključivao je verbalne oznake koje su varirale od “Lagani šok” do “Opasnost: jaki šok”.

Sudionici su mislili da zaista primjenjuju elektrošokove učenicima i nastavljali su ih primjenjivati čak i kada bi čuli (odglumljene) krikove i vapaje učenika. Ako bi htjeli prestati s eksperimentom, voditelj eksperimenta bi im rekao da nastave s eksperimentom (npr. rečenicom “Eksperiment zahtijeva da nastavite.” ili “Morate nastaviti.”).

Rezultatima je pokazano da je vrlo visok udio ispitanika u potpunosti poslušao upute voditelja eksperimenta. Iako su vidno osjećali nelagodu, sudionici su nastavljali s primjenom elektrošokova, čak i kada bi se radilo o visokim naponima i kada bi učenici molili za milost.

Naime, svaki sudionik poslušao je uputu da primijeni do 300 volta, a čak 65 % sudionika primijenilo je punih 450 volta.

Milgramov eksperiment – kritike i primjenjivost na holokaust

Milgram je tvrdio da slični psihološki procesi stoje u pozadini njegovih eksperimenata i ponašanja nacista u Njemačkoj. Ova tvrdnja zadobila je kritike iz nekoliko razloga. Prvo, sudionicima u eksperimentu rečeno je da neće nanijeti dugotrajnu fizičku bol drugim sudionicima, dok su nacisti znali da ubijaju druge ljude.

Jednako bitna je činjenica da sudionici eksperimenata nisu vidjeli drugu osobu, stoga njihove radnje nisu mogle biti motivirane rasizmom i mržnjom.

Iako su rasizam, mržnja i sadizam glavni pokretači holokausta, treba zapamtiti da je dio ljudi djelovao iz ljudske sklonosti pokoravanja autoritetu, konformiranja te straha za vlastitu sudbinu. Unatoč pritisku autoriteta, svatko od nas odgovoran je za vlastite postupke, ali osvještavanje ovih činjenica i naše sklonosti pokoravanja autoritetu može doprinijeti tome da se povijest ne ponavlja.

Milgramov eksperiment – što možemo naučiti?

Iako Milgramovi eksperimenti nisu u potpunosti prenosivi na strahotne situacije kao što je holokaust, ponašanja sudionika u eksperimentima izazivaju izrazito nelagodne osjećaje. Iako je sudionicima rečeno da ne nanose trajnu bol, oni su mogli čuti da zapravo nanose bol.

Možda biste preispitali autoritet u ovoj situaciji, ali biste li to napravili i u drugoj situaciji? I u situaciji u kojoj u potpunosti vjerujete “nadređenoj” osobi ili cilju prema kojem djelujete? I u situaciji u kojoj je slijepo slušanje autoriteta puno suptilnije i ne uključuje ekstremno ponašanje kao što je ozljeđivanje druge osobe?

Sklonost pokoravanja autoritetu ne čini nas lošim ljudima, ali vjerovanje da se nama samima “nikad ne bi moglo dogoditi” nešto što je u ljudskoj prirodi je krivo i upravo takvo stajalište dovodi do problema.

Važno je prepoznati da autoritet može imati utjecaj na naše odluke i ponašanje, a ponekad može biti i čimbenik koji nadjačava naša moralna stajališta. Ovi eksperimenti ukazuju na važnost kritičkog promišljanja i zadržavanja moralnog integriteta, stavki ključnih za bolje sutra.

Možda će vas zanimati i sljedeći članci:

• Kognitivna disonanca: Što kada se naši stavovi i ponašanje ne podudaraju? Psihologinja otkriva što nam to čini i kako smanjiti nelagodu
• Kooperacija kod životinja i ljudi: Kako izgleda, kako se razlikuje i što možemo naučiti od životinja?
• Srušen mit o strašnim psihološkim eksperimentima.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Pokrovitelj Poliklinika Aviva

Poslušajte Momčila Otaševića i stručnjake te besplatno izmjerite PSA

• Nova Studio
• 1 min čitanja

• Milgramov eksperiment
• pokoravanje autoritetu