Narcistički poremećaj ličnosti (narcizam) – uzroci i simptomi

narcizam

Narcistički poremećaj ličnosti ili narcizam psihički je poremećaj koji uzrokuje pojačan doživljaj samovažnosti i duboku želju za primanjem pažnje i divljenja. Oni koji boluju od ovog poremećaja vjeruju da su ”važniji” od drugih i imaju malo obzira za tuđe osjećaje.

Ipak, iza maske samouvjerenosti krije se krhko samopouzdanje osjetljivo na svaku pa i najmanju kritiku. Da bi se osoba koja pati od ovakvog poremećaja mogla uspješno izliječiti potrebno ju je suočiti sa stvarnošću.

To se događa samo od sebe, a ako je poremećaj toliko jak da udaljava osobu od društva potrebno je poduzeti i mjere izlječenja, npr. psihoterapiju. Narcizam je jedan od nekoliko poremećaja osobnosti poznatih u suvremenoj medicini.

Narcizam
Foto: Photospin

Narcizam – simptomi

Kada je u pitanju narcistički poremećaj ličnosti, obrazac ponašanja se očituje u sljedećim simptomima: 

  • uvjerenje da ste bolji od drugih,
  • maštanje o iznimno velikoj moći, privlačnosti i sl.,
  • uvjerenje da ste posebni i očekivanje drugih da to uvažavaju,
  • teško prepoznajete osjećaje i potrebe drugih,
  • očekivanje da se sve vaše ideje prihvate, po mogućnosti bez propitkivanja,
  • ljubomora na druge,
  • uvjerenje da su drugi ljubomorni na vas,
  • kada postavljate ciljeve oni su nerealno visoki,
  • samopouzdanje vam je slabo,
  • preuveličavanje vlastitih dostignuća ili talenata,
  • očekivanje konstantnih pohvala.

Neki simptomi narcizma mogu biti i posljedica visokog samopouzdanja pa je važno znati koja je razlika između samopouzdanja i samodopadnosti. 

Samodopadna osoba u mislima podiže sebe na tron, mašta o pažnji koju dobiva od okoline i ne podnosi dobro kritike. S druge strane, samopouzdana osoba vrednuje jednako i sebe i druge, objektivno analizira kritike te pokušava iz njih izvući nešto korisno.

Narcizam – značenje u bliskim odnosima

Osoba koja pati od narcizma nailazi na mnoge probleme u komunikaciji s drugima. Prvo, ona nastoji monopolizirati komunikaciju sa stavom: “Zašto da drugi uopće pričaju kad je bolje za njih da slušaju mene od kojega mogu samo učiti?!”

Ta osoba ima unaprijed definirana očekivanja oko toga kako bi se drugi trebali ophoditi s njom. Voli imati najbolje stvari poput najboljeg auta i najboljeg mobitela. Ako si to nije u stanju priuštiti, osjećat će frustraciju, a drugima će pokušati objasniti kako je model koji ona posjeduje ipak najbolji te će to popratiti argumentima koji ne drže vodu.

Znanstvena studija objavljena u poznatom časopisu Personnel Psychology ističe kako su narcisoidni pojedinci češće u položaju vođe, ali na način da sami preuzimaju takve uloge jer imaju potrebu biti iznad drugih i kontrolirati ih. Uglavnom niti nisu dobri vođe zato što previše gledaju na sebe i svoje potrebe te nisu sposobni racionalno zaključivati zbog prenaglašene egocentričnosti.

Nadalje, narcizam će utjecati i na intimne odnose zato što će taj narcistički bijes oko “potrebe za najboljim” rezultirati i željom najboljeg partnera koji možda nije dostupan ili zainteresiran. Takvim pojedincima narcističke osobe mogu značajno zagorčati život svojim nametanjem i nerazumijevanjem odbijanja.

Ako do veze ipak dođe, takav narcizam u vezi bi se mogao razviti u ekstremni patološki narcizam koji može povrijediti mnoge, posebno kada uzmete u obzir da narcizam i empatija ne idu zajedno kod narcističkih pojedinaca. Stalna potreba za pažnjom i divljenjem s vremenom postanu teret kojega malo tko može nositi.

narcizam
Foto: Photospin

Narcizam – uzroci nastanka

Narcizam se češće javlja u mlađoj dobi i može biti posljedica nezdravog odgoja. Roditelji koji razmaze djecu čine to iz ljubavi, ali nažalost, dijete od toga ima više štete nego koristi. Dijete koje je u mladosti naviklo na jako puno pažnje može tu pažnju očekivati i u kasnijoj dobi te naići na hladan tuš.

Postoji i sasvim suprotan primjer odgoja koji dovodi do pojave narcizma, a to je zanemarivanje ili čak zlostavljanje djeteta. Osoba koja je zanemarivana u djetinjstvu može u kasnijoj dobi pokušati nadoknaditi pažnju koja joj je bila uskraćena i ta potreba može dovesti do poremećaja ličnosti.

Drugi čest faktor koji dovodi do samodopadnosti možemo nazvati ”efektom prolaznog uspjeha”. Npr. mlada i jako lijepa djevojka dobiva puno pažnje zbog svoje ljepote. Nakon 10 ili nakon 20 godina ta ljepota izblijedi, ali potreba za pažnjom ne.

Nekoć mlada i lijepa djevojka koja je navikla na pažnju, ne može se pomiriti s izostankom pažnje te si konstantno ponavlja da je i dalje jako lijepa te traži ”zasluženo” udvaranje okoline.

Neka istraživanja navode i genetske predispozicije za razvoj narcističkog poremećaja ličnosti, ali potvrdu ovoga još trebamo pričekati zato što se stručnjaci još uvijek bave s potvrđivanjem ovakvih uzroka.

Narcistička-osoba
Foto: Photospin

Istraživanje provedeno na 239 studenata i objavljeno u poznatom znanstvenom časopisu Computers in Human Behavior ističe kako postoji pozitivna povezanost između korištenja Instagrama i određenih narcističkih sklonosti.

Ova studija otkriva nove motive korištenja društvenih mreža, ali i naglašava oprez pri korištenju istih kako ne bi došlo do razvoja poremećaja ličnosti s obzirom na to da sve mlađe osobe postaju korisnici društvenih mreža u osjetljivim godinama formiranja strukture ličnosti.

Kako liječiti narcizam?

Narcizam je poremećaj ličnosti što znači da je u pitanju trajno stanje koje se ne može potpuno izliječiti. No, može se djelovati na ublažavanje simptoma poremećaja, a za ovakve vrste poremećaja je najbolje pokušati sa psihoterapijom. Ako je potrebno, za neke simptome (npr. depresiju) se mogu uvesti psihofarmaci. 

S obzirom na to da narcizam nerijetko dolazi u kombinaciji s nekim drugim poremećajima ličnosti (npr. granični poremećaj ličnosti, antisocijalni poremećaj ličnosti), dobro bi bilo provjeriti je li sigurno samo o njemu riječ.

Posebno opasna vrsta narcizma je tzv. maligni narcizam koji dolazi u kombinaciji s antisocijalnim poremećajem ličnosti. Ova dva poremećaja mogu potpuno uništiti kvalitetu života osobe ako se ne poduzmu mjeer liječenja jer kombiniraju antisocijalnu agresivnost i sumnjičavost te narcistički bijes i egocentričnost.

Kao i za mnoge druge, postoji i za narcizam test psihološke procjene kojim se može ustanoviti radi li se samo o narcizmu ili je u pitanju još neki poremećaj u pozadini.

U svakom slučaju, bilo kakvo traženje pomoći u liječenju je zaista mnogo bolje nego nikakva reakcija na simptome koji ponekad mogu znatno otežati život.

Članak objavljen:

Izvori:

  1. Grijalva, E., Harms, P. D., Newman, D. A., Gaddis, B. H. i Fraley, R. C. (2015). Narcissism and leadership: A meta‐analytic review of linear and nonlinear relationships. Personnel Psychology, 68(1), 1-47.
  2. Grijalva, E., Newman, D. A., Tay, L., Donnellan, M. B., Harms, P. D., Robins, R. W. i Yan, T. (2015). Gender differences in narcissism: A meta-analytic review. Psychological bulletin, 141(2), 261.
  3. Sheldon, P. i Bryant, K. (2016). Instagram: Motives for its use and relationship to narcissism and contextual age. Computers in human Behavior, 58, 89-97.

Ocijenite članak

4.26 / 5   43

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: narcistički poremećaj ličnosti, narcizam, samodopadnost, poremećaj ličnosti, narcizam simptomi, narcisticki poremecaj, narcisoidni poremecaj licnosti, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu