Danas gotovo nema profesije koja se u svojem radu ne koristi računalom. Od analiza podataka do suradničkih virtualnih sastanaka, zasloni računala postali su naši stalni suputnici na modernom radnom mjestu. Međutim, sa sve većim brojem sati provedenih u navigaciji digitalnim sučeljima, zabrinutost oko naprezanja očiju, umora i smanjenog fokusa porasla je među radnicima.

Kako bismo otkrili utjecaj rada na računalu na zdravlje očiju i naš vid, pitali smo dr. sc. Nadeždu Bilić, dr. med., spec. oftalmologije u Poliklinici Bilić Vision koje su posljedice dugotrajnog rada na računalu, kako utječe na naše oči i kada je prekasno da popravimo oštećen vid.

Zašto dolazi do zamora očiju?

Često se kod rada na računalu suočavamo s neobjašnjivim umorom, suhoćom ili peckanjem očiju, a razlog tome može ležati u brojnim faktorima.

Dr. sc. Bilić objašnjava:

Kada ljudi gledaju u ekran, oko je uglavnom mirno, relativno malo se miče zato jer gleda malu površinu. Zbog toga dolazi do zamora mišića koji zajedno s lećom rade očnu akomodaciju (izoštravanje slike na blizinu i daljinu) jer je oko fokusirano praktički samo na blizinu. Zbog toga dolazi do zamora oka nakon duljeg rada.

Također, većina poslovnih ureda je uglavnom pregrijana i zrak ubrzo postaje suh te zato dolazi do sušenja površine oka.

Kada trepćemo, naše vjeđe razmazuju naš suzni film i ovlažuju površinu oka, što olakšava gledanje i sprječava suhoću oka. Kada gledamo dugo i stalno u ekran, primijećeno je da se puno manje trepće. Tako se razvija sindrom računalnog vida koji je zapravo jedna mješavina djelovanja te suhoće i napora samog oka uslijed produženog gledanja u ekran računala.

Suho oko – najvažniji dugotrajni problem

Pojava suhog oka najvažniji je dugotrajni problem koji se javlja kod gledanja u ekran. Dr. sc. Bilić kao prvu pomoć navodi kapanje umjetnih suza bez konzervansa.

Zašto baš bez konzervansa? Dr. sc. Bilić odgovara:

Ranije su postojale samo umjetne suze s konzervansom. Taj konzervans nakon otvaranja bočice štiti umjetne suze od toga da se pokvare i omogućuje im da što dulje traju. Međutim, on ima svoje nusdjelovanje, a to je da je zapravo toksičan i loše djeluje na spojnicu i površinu rožnice oka. Već 8 – 10 dana nakon korištenja osjeća se taj njegov loš utjecaj.

S obzirom na to da mnogi pogrešno koriste umjetne suze, dr. sc. Bilić pojašnjava kako bi trebao izgledati proces:

Odmaknemo se od ekrana, držimo 20 sekundi oči zatvorene ili eventualno gledamo u daljinu, nakon toga kapamo umjetne suze i držimo 20 sekundi oči zatvorene. Oči će vam biti zahvalnije, vid jasniji, a iritacija, crvenilo, peckanje i žarenje oka bit će manje naglašeni.

Još jedan od načina sprječavanja suhoće oka je nošenje naočala. Danas postoje fotoosjetljive naočalne leće koje sprječavaju odbljesak s ekrana monitora i omogućuju lakši rad za računalom, odnosno manji napor i bolji radni učinak.

Povoljni uvjeti za zdravlje oka u uredu

Kod rada za računalom preporučuje se nošenje naočala jer se raznim slojevima i specijalnim lećama može smanjiti zamor tijekom rada.

Dr. sc. Bilić posebnu važnost pridaje i poziciji za računalom:

Potrebno je da je stolac povišen, da gledamo pod kutem od 20° na gornji rub ekrana jer su na taj način naše vjeđe malo spuštene, a količina izloženosti prednje površine oka je smanjena. Tijekom dana osoba trepne 10.000 – 12.000 puta, što omogućuje ovlaživanje i podmazivanje površine oka i sprječava razvoj suhog oka. Kada želimo sebi pomoći, pazit ćemo da imamo moderan ekran, da imamo fotoosjetljivo staklo na naočalama, povišeno sjedimo i da svakih sat vremena ustanemo, prošetamo, odmaknemo se ili zagledamo u daljinu, da se ukočenost našeg mišića i napetost očne leće pomalo otpusti. Nije dobro raditi u mraku, ali nije dobra ni prevelika rasvjeta, no definitivno je lošije raditi u mraku jer je napor oka za tri puta veći.

Kada ne trepćemo, dođe do sušenja oka, a kada smo osam sati za računalom, trepćemo oko petinu manje. To je oko 2.500 – 3.000 treptaja manje. U tom slučaju nam umjetne suze itekako pomažu.

Kronična upala ruba vjeđe

Dugotrajno gledanje u ekran računala bez prekida, odmora i treptaja može dovesti do kronične upale ruba vjeđa. Simptomi su slični kao i kod suhog oka – peckanje, crvenilo, žarenje i sl.

Ono što razlikuje upalu ruba vjeđe od suhog oka je prhutavost ruba vjeđe – stvara se prhut uz korijen trepavice, a mogu se stvoriti i naslage loja. To izaziva začepljenje kanalića Meibomovih žlijezda koje luče loj. Taj se loj tada miješa sa suzama koje proizvodi suzna žlijezda.

Dr. sc. Bilić dodaje:

Da nema tog loja, vodeni dio koji proizvodi suzna žlijezda jako bi brzo ishlapio i svi bismo imali suho oko. Ako dođe do kronične upale ruba vjeđa, dolazi do manjka loja u suznom filmu, prebrzog trganja suznog filma i osjetljivosti kod rada za računalom. Što ranije se počne liječenje, prije ćemo pomoći i zaustaviti taj proces.

Ako se suho oko već razvilo i ne pomažu umjetne suze, u Poliklinici Bilić Vision koristi se pulsni laser koji djeluje na senzorne ogranke parasimpatikusa (živčano stablo koje prolazi kroz vjeđe) i na taj način ne potiče se samo lučenje loja, nego smiruje upalu koja je prisutna i povećava proizvodnju suza suzne žlijezde. Tako je kroz tri tretmana vrlo elegantno moguće izliječiti suho oko.

To je bolest koja vam se može vratiti, ali ovi tretmani omogućuju jednu pauzu, mir od 1 – 3 godine.

Bolesti oka i slabovidnost

Dr. sc. Bilić skreće pažnju i na osobe koje boluju i od drugih očnih bolesti, npr. glaukoma, dijabetesa, makularne degeneracije te na osobe koje su imale škiljavost u djetinjstvu. Ako je dijete imalo škiljavost (strabizam) u djetinjstvu, onda se može razviti slabovidnost oka, a ta slabovidnost oka kod prevelikog rada za računalom također utječe na zamor oka. To se, prema dr. sc. Bilić, rješava dobrim naočalama sa zaštitom od svjetla i primjenom umjetnih suza:

Uz to što se puno brže umaraju, osobe sa strabizmom imaju još jedan problem, a to je slaba fuzija. Kada nastaje slika na naša oba oka, ona se normalno fuzionira u mozgu u jednu. Tako vidimo jednu osobu, a ne dvije. Kod takvih osoba nakon dugotrajnog rada za računalom nastaje razdvajanje slike – počinju vidjeti duplo i pokušavaju naporom mišića ujediniti tu sliku, što često nije moguće. Dolazi do bržeg zamora i odustajanja od posla ili gledanja u računalo.

Sve osobe, bez obzira na bolest ili stanje slabovidnosti, također trebaju redovito kapati umjetne suze radi olakšanja gledanja.

Nakon 50-e godine života kod mnogih pacijenata nije rijetkost da se počinje mutiti očna leća, a to se zove siva mrena ili katarakta. Ona je jedan od glavnih uzroka sljepoće, odnosno gubitka vida u svijetu. Dr. sc. Bilić ističe da na operaciju katarakte ne treba čekati:

Što je ona mekša, a što više sazrijeva, postaje sve tvrđa, da bi na kraju bila kao tvrdi kamen unutar oka za koji se tijekom operacije mora koristiti velika energija ultrazvuka, što dovodi do zagrijavanja unutrašnjosti oka, a što je loše za pacijenta i može izazvati opadanje broja stanica koje održavaju prozirnost rožnice i druge komplikacije. Zbog toga je važno to spriječiti u početku, kada je leća još rahla i nije tvrda, a operacija je brza i traje samo 15 minuta. Izvodimo je u kapljičnoj anesteziji, a pacijent poslije toga ide kući s paketićem lijekova. Oporavak je brz, za 2 – 3 dana.

U Poliklinici Bilić Vision izvode se dvije metode operacije katarakte. Jedna je starija – ultrazvučna, kod koje sve kirurg izvodi ručno, a kod laserske se 90 % zahvata izvodi laserom. Sve potrebne zahvate tijekom operacije izvodi laser, a kirurg njime dirigira da bi se postigli što bolji rezultati. Kirurgu ostaje da ispere zamućene lećne mase i ubaci umjetnu leću u oko.

Kada smo prestari za popravak dioptrije?

Mnogi se često pitaju postoji li granica za ispravljanje dioptrije, na što dr. sc. Bilić odgovara:

Za popravak dioptrije nikad nismo prestari. Možemo biti samo premladi. Nikad laserski ne uklanjamo dioptriju osobama koje su mlađe od 18 – 20 godina života jer se oko još razvija i raste u pravilu do onda dokad raste naš organizam.

Kada govorimo o laserskom skidanju dioptrije, najbolji kandidati su oni 20. – 40. godine života. To su mlađe, radno aktivne osobe, kojima se uklanjanjem dioptrije omogućuju normalan rad, bavljenje sportom, putovanja, ronjenje, odnosno sve aktivnosti na sve udaljenosti, sve do 40-ih kada se pojavljuje starosna dalekovidnost (presbiopija).

Dr. sc. Bilić naglašava:

Staračka dalekovidnost je kada želimo nešto čitati, ruke postaju prekratke i moramo udaljavati to što gledamo. To znači da naša očna leća postaje neelastična. Riječ je o prirodnom procesu starenja i on započinje u 40-ima, a završava pojavom sive mrene, najčešće u 60-im ili 70-im godinama.

Kada govorimo o staračkoj dalekovidnosti, u Poliklinici Bilić Vision koristi se metoda Presbyond.

Ova metoda je za one koji nose naočale, a prestari su za klasičnu FemtoLASIK lasersku operaciju. Presbyond metoda ista je kao i lasersko skidanje dioptrije, oporavak je isti kao kod klasične laserske operacije, međutim ako nema zamućenja u očnoj leći, Presbyondom ćemo omogućiti izvrstan vid na daljinu, srednju udaljenost i blizinu, na oba oka.

Na pitanje “Kada smo prestari za popravak dioptrije?” dr. sc. Bilić dala je ohrabrujući odgovor:

Da je moguće i u najstarijoj životnoj dobi nekoga operirati, ugraditi mu leću i popraviti mu vid, dokaz je naša pacijentica koju smo operirali u stotoj godini života i vratili joj 70 % vida.

Dok mnogi razmišljaju o ispravljanju dioptrije laserskim zahvatima, dr. sc. Bilić zaključuje da nikad nismo prestari za takav postupak, pružajući nadu da se očuvanje vida može postići u svakoj životnoj dobi. Kroz raznovrsne pristupe i inovacije, Poliklinika Bilić Vision predstavlja oazu brige o očima, potvrđujući svoju posvećenost pacijentima na putu k očuvanju jasnog i zdravog vida.

Sadržaj napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Poliklinika Bilić Vision po najvišim profesionalnim standardima.

• lasersko skidanje dioptrije
• Poliklinika Bilić Vision
• suho oko