Gradski parkovi i zelene površine pomažu u borbi protiv vrućine, jačaju biološku raznolikost i ulijevaju osjećaj mira u urbanu džunglu.

Također pomažu u usporavanju biološkog starenja, pri čemu se pokazalo da su ljudi koji imaju pristup zelenim površinama u prosjeku dvije i pol godine biološki mlađi od onih koji nemaju, objavljeno je u novoj studiji u časopisu Science Advances.

Kyeezu Kim, glavna autorica studije i postdoktorandica na Feinberg School of Medicine Sveučilišta Northwestern, za agenciju AFP je rekla:

Život u blizini više zelenila može vam pomoći da budete mlađi od svoje stvarne dobi. Vjerujemo da naši nalazi imaju značajne implikacije za urbano planiranje u smislu širenja zelene infrastrukture za promicanje javnog zdravlja i smanjenje razlika u zdravlju.

Poveznica između zelenih površina i biološke starosti

Izloženost zelenim površinama prije se povezivala s boljim kardiovaskularnim zdravljem i nižim stopama smrtnosti.

Smatra se da je razlog pomlađivanja veća tjelesna aktivnost i društvene interakcije, no nije jasno jesu li parkovi stvarno usporili starenje na staničnoj razini.

Prethodni rad pokazao je da tzv. “epigenetski satovi” koji se temelje na metilaciji DNK-a mogu biti dobar prediktor zdravstvenih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, rak, kognitivne funkcije i točniji način mjerenja starosti od kalendarskih godina.

Kim i kolege pratili su više od 900 bijelaca i crnaca iz četiri američka grada – Birminghama, Chicaga, Minneapolisa i Oaklanda – tijekom 20 godina (1986. – 2006.).

Koristeći satelitske snimke tim je procijenio koliko su adrese stanovanja sudionika bile blizu okolnoj vegetaciji i parkovima te je upario te podatke s uzorcima krvi uzetim u 15. i 20. godini istraživanja, kako bi odredili njihovu biološku dob.

Tim je izradio statističke modele za procjenu rezultata i kontrolu drugih varijabli poput obrazovanja, prihoda i čimbenika ponašanja poput pušenja, koji su mogli utjecati na rezultate.

Rezultati istraživanja

Otkrili su da su ljudi čiji su domovi bili okruženi s 30 % zelenila u radijusu od pet kilometara bili u prosjeku dvije i pol godine mlađi biološki u usporedbi s onima čiji su domovi bili okruženi s 20 % zelenila. Crnci s većim pristupom zelenim površinama bili su samo godinu dana biološki mlađi, dok su bijelci bili tri godine mlađi.

Kim je objasnila:

Drugi čimbenici, kao što su stres, kvaliteta okolnih zelenih površina i druga društvena podrška, mogu utjecati na stupanj dobrobiti zelenih površina u smislu biološkog starenja.

Također je objasnila da su to razlike koje zahtijevaju daljnja istraživanja.

Primjerice, parkovi u siromašnim četvrtima koji se koriste za nezakonite aktivnosti mogli bi biti manje posjećeni, negirajući prednosti.

Sljedeći koraci mogli bi uključivati istraživanje veze između zelenih površina i specifičnih zdravstvenih ishoda, dodala je. Također još nije jasno kako točno zelenilo smanjuje starenje, dodala je.

Epidemiolog Manuel Franco sa Sveučilišta Alcala i Johns Hopkins, koji nije bio uključen u studiju, nazvao je istraživanje “dobro osmišljenom studijom” i dodao:

Imamo više i bolje znanstvene dokaze za povećanje i promicanje korištenja urbanih zelenih površina.

Pročitajte i ove članke:

• Boravak u šumi: Besplatna i učinkovita terapija za um, radost za srce i eliksir zdravlja za pluća
• Boravak u plavom prostoru za mentalno zdravlje: Novo istraživanje potvrdilo ljekovitost života uz more, jezero ili rijeku
• Strah od starenja: Psihologinja razbija mitove o starosti i otkriva recept za uspješno starenje.