U Splitu je održana “Interdisciplinarna konferencija o prioritetima u gospodarenju otpadom – smanji, ponovno koristi i recikliraj Beyond Plastic Hrvatska“. Konferenciju je uživo pratilo više od 50 sudionika, a putem Facebooka uključila se zainteresirana javnost koja se informirala i raspravljala o gospodarenju otpadom, upotrebi jednokratne plastike i razini zagađenja plastikom u Sredozemnom moru.

Konferenciju je otvorila izvršna direktorica Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Gabrijela Medunić-Orlić:

Jako je bitno, pogotovo ovdje kod nas u Splitu, pokrenuti sustav odvojenog prikupljanja otpada, industriju recikliranja i kompostiranje biootpada. Znamo da nam to sve nekako “šteka” na ovom području. Drago nam je da je direktor Čistoće jedan od panelista i da nas je Županija podržala iako se po nekim pitanjima u daljnjim koracima u gospodarenju otpadom ne slažemo sa Županijom. Međutim, Grad koji je odgovoran za uspostavu sustava odvojenog prikupljanja otpada u Splitu nažalost nije poslao svojeg predstavnika na ovu konferenciju na kojoj su mogli još puno toga naučiti.

Pozdravnom riječi sudionicima se obratio i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban:

Mi smo županija koja ima 1/3 obalnog pojasa cijelog našeg Jadrana. Kada bi taj pojas pretvorili u jednu ravnu crtu, mogli biste doći od Splita do Frankfurta. Ova konferencija je korak ka svijesti našeg stanovništva, odgovornim ljudima, kako bismo sačuvali ovaj najljepši dio zemaljske kugle. Svaki koračić koji napravite – korak ste bliže cilju. Mi stariji nismo bili toliko pripremljeni, zato mladi trebaju educirati sve nas, majke, očeve, bake, djedove. Dodatno treba motivirati puno više fizičkih osoba, javnih institucija i političkih segmenata, da rade taj svoj koračić kako bismo svi zajedno došli do konačnog cilja.

Konferencija je bila prilika i za predstavljanje rezultata projekta For Plastic-Free Croatian Island, u sklopu kojeg se organizirala konferencija, a koji financira The Beyond Med Association. Voditeljica projekta i organizatorica konferencije, Tea Kuzmičić Rosandić pozvala je sve okupljene da promišljaju kako koristiti dobre rezultate ovog projekta u budućem radu.

Podsjećaju da je opći cilj projekta doprinos smanjenju upotrebe jednokratne plastike, kao i smanjenju onečišćenja plastikom u Jadranskom i Sredozemnom moru, implementacijom mjera održivog gospodarenja otpadom koje se temelje na principu “Smanji, ponovno koristi, recikliraj” u općini Sali na Dugom otoku i Starom Gradu na otoku Hvaru.

Projektom je izrađen i potpisan Akcijski plan smanjenja zagađenja plastikom na temelju kojeg su donesene odluke o smanjenju korištenja jednokratne plastike za Općinu Sali i Grad Stari Grad te ustanove i trgovačka društva u (su)vlasništvu Općine/Grada koje određuju smanjenje korištenja jednokratne plastike za 30 % te zamjenu određenih predmeta koji se koriste u poslovanju s rješenjima prihvatljivijim za okoliš.

Tematski je konferencija bila podijeljena u pet sesija:

• Morski otpad
• Javne politike i gospodarenje otpadom
• Kružna ekonomija i tehnologije obrade otpada
• Poslovni sektor i gospodarenje otpadom
• Društvo, pojedinac i otpad.

Reklama hrvatskog turizma nije baš točna

Kuzmičić Rosandić je naglasila da se na Konferenciji okupila znanstvena zajednica iz različitih sektora i organizacija. Svi su dali svoj uvid kako se provodi SUP direktiva u Hrvatskoj, ali i na razini Europske unije, i kakvo je stanje s morskim otpadom na razini Unije. Frédérique Mongodin je ispred Seas At Risk istaknula:

Veliki pritisci na prirodu su glavni razlozi zašto je morski otpad tema u EU parlamentu.

Zastupnici su stoga zatražili niz mjera za smanjenje otpada u moru, poput dodatnog ograničenja uporabe jednokratne plastike, osnaživanja kružnog gospodarstva kroz sakupljanje, reciklažu te prenamjenu i povećanje vrijednosti proizvoda, kao i oblikovanje ribolovne opreme na održiviji način.

Dr. sc. Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, jedan od izlagača prve sesije Konferencije o morskom otpadu, rekao je kako se Institut odazvao pozivu zbog suradnje koju imaju sa Suncem na ovoj problematici, a ovo je prva konferencija u Splitu koja se organizira na temu morskog otpada. Skrenuo je pozornost na sljedeće:

Sve do prije nekih 10-ak godina zagađenje otpadom se nije smatralo zagađenjem, ljudi nisu puno vodili računa o tome, nisu znali kakve su posljedice, ali kroz razne projekte, konferencije i edukacije Sunce intenzivno radi na tome, podigla se svijest ljudi da taj otpad, a to je sve ono što čovjek proizvede, a prevladava plastika, negativno djeluje, ne samo vizualno, već se brojni organizmi zapliću u taj otpad, postoji i mikroplastika. Ti utjecaji su puno složeniji i dalekosežniji.

Moram priznati da se civilno društvo počelo time baviti prije nego što su to počele znanstvene institucije i naše zakonodavstvo. Naše zakonodavstvo se tek nedavno počelo baviti s tim, dok se Sunce već odavno bavi ovom tematikom. Kao pomorska, primorska i turistička zemlja imamo problem s morskim otpadom koji je jedan nedostatak u lancu gospodarenja otpadom na kopnu. Stoga se kod nas u primorskim općinama organiziraju brojne ekološke akcije čišćenja plaža i ronilačke akcije kojima se uklanjaju značajne količine otpada.

Dubravka Bojanić Varezić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo se nadovezala ustvrdivši da već 10 godina Institut radi monitoring otpada na istim lokacijama te da se u njihovim istraživanjima, srećom, ne bilježi trend porasta mikroplastike.

Kristina Pikelj s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta govorila je, s druge strane, o nakupljanju plastičnog otpada u banketima morskih trava i naglasila kako je važno pratiti, istraživati, koristiti interdisciplinarni pristup te, ono što je najvažnije, uključiti lokalnu zajednicu:

Viđamo jako puno “plastitara” na plaži koju monitoriramo. To je kombinacija otpadnih ulja i goriva s brodova koja se stvrdnula i lovi plastiku, a različita od bilo kojeg drugog plastičnog onečišćenja i zasigurno problem koji ćemo uskoro morati rješavati.

Dr. sc. Natalija Špeh s Fakulteta zaštite okoliša naglasila je potrebu za međunarodnim strateškim dokumentom za buduću dobru kvalitetu morskog ekosustava. Dr. Tutman je upozorio i na sljedeće:

U principu se pokaže da ono što se reklamiramo u turizmu – “naši udaljeni otoci – oaza čistoće i mira” – nakon naših istraživanja nije baš tako. Zapravo nema dijela naše obale koji nije ugrožen otpadom.

Fedra Dokoza is Sunca je tu dodala:

Na području lastovskog otočja na kojem smo provodili praćenje količine i sastava morskog otpada unutar projekta “LIFE Artina“ pronađene su dosta velike količine stiropora. Zbog većih komada mogli smo zaključiti da se radi o ribarskim kašetama. Isto tako, pronašli smo velike količine ribolovnog alata, a možemo primijetiti i povećanje otpada plastičnih boca i čaša.

Treba li Hrvatska dva odvojena plana za gospodarenje otpadom?

Drugi dan konferencije sesija “Javne politike i gospodarenje otpadom” rezultirala je pozitivnim dijalogom među važnim akterima. Uz odlično vodstvo stručnjaka za gospodarenje otpadom Marijana Galovića, panelu su prisustvovali:

• direktor Čistoće Split Ivica Karoglan
• Mladen Perišić iz Splitsko-dalmatinske županije
• Tomislav Vidović iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
• Nela Palarić iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
• Marko Košak iz Zelene akcije
• Frédérique Mongodin ispred Seas at Riska
• rukovoditelj operativno-tehničkih poslova Komunalnog Stari Grad Mihael Gamulin.

Tako je Palarić istaknula:

Uvijek imamo tu razliku između sjevera na kojem sve funkcionira i sve je moguće te juga u kojem jednostavno nije. Je li to razlika u pristupu, mentalitetu, blizini europskog načina razmišljanja ili nečem drugom, jednostavno razlika još postoji i teško je pomiriti. Meni je to osobno žao jer potječem iz ovog područja.

Na pitanje treba li Hrvatska imati dva odvojena plana za gospodarenje otpadom Karoglan je odgovorio:

Samobor i Split se ne mogu usporediti. Koliko god energije uložite u manju sredinu, ovdje to morate dignuti na entu potenciju. Ja se ne slažem da je Dalmacija “u banani”. Mi u Splitu imamo prostorni problem i nismo prva uprava koja je došla tražiti Županiju dozvolu za oporabu otpada. Sad smo u fazi pronalaženja prostora i naša županija će biti najbolja za 3 – 5 godina.

Vidović je predstavio Javni poziv za neposredno sufinanciranje projekata poticanja “PLASTIC FREE ZONE” za javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima, a koji je otvoren do kraja godine i za koji su osigurali četiri milijuna kuna.

I u sesijama “Kružna ekonomija i tehnologije obrade otpada”, “Poslovni sektor i gospodarenje otpadom” i “Društvo, pojedinac i otpad” bilo je odličnih predavanja. Zvonimir Jukić predstavio je razvoj uređaja UniCompoST, o Cupup Systemu govorio je Eduard Kalčić, uslugu Sunca Zeleni ured predstavila je Maja Golem, dok su Olena Pidleteichuk i Lina Vuletić prezentirale Sajam razmjene Sunca.

Organizatorica konferencije Kuzmičić Rosandić je zaključila riječima:

Naši sljedeći koraci su nastavak suradnje, iznalaženje sredstava za nove projekte te poticanje nadležnih institucija za unaprjeđenje zakonodavnog okvira i njegove provedbe, u cilju očuvanja Jadrana i cjelokupnog morskog ekosustava.

Direktorica Sunca je dodala:

Mi smo dovoljno pametni i, ako možemo otići na Mjesec, možemo riješiti i okolišne probleme na Zemlji. Ja se nadam. Inače, s našom vrstom će biti svašta.

Cijelu konferenciju možete pogledati na linku.

Pročitajte i članke:

• Ekološki otisak: Kako izračunati vlastiti utjecaj na Zemlju i kako ga smanjiti
• Nije horor film, nego stvarnost: Mikroplastiku udišemo, kupamo se u njoj, ima je i u posteljici
• UN: Nakon “lockdowna” vratili smo se starim navikama, 11 milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima
• Zabrinjavajući podaci: Potrošnja plastike u svijetu i plastični otpad utrostručit će se do 2060.

Učitaj više izvora