Obična kuhinjska sol dobiva se iskopavanjem iz rudnika dok se morska dobiva iz morskog taloga. Imaju skoro jednak kemijski sastav, sastoje se od natrija i klora te drugih minerala u tragovima. 
Sol se smatra prirodnom funkcionalnom hrana zbog sadržaja mineralnih tvari nužnih za optimalno funkcioniranje organizma.

Sol je proizvod kristalizacije koji se pretežno sastoji od natrijevog klorida (NaCl), a može sadržavati i magnezijeve i druge soli u različitim količinama, ovisno o podrijetlu i postupku proizvodnje. 

Sol koju koristimo u prehrani zapravo je natrijev klorid, a natrij i klor su izrazito bitni ioni za funkcioniranje našeg organizma. Uloga natrija je višestruka, a one najvažnije su:

• održavanje stalnog krvnog tlaka,
• održavanja rada živčanog sustava,
• izmjena iona vodika,
• izlučivanje vode.

Osim navedenoga, natrij ulazi u čitav niz mehanizama koji rezultiraju podražljivošću živčanog i mišićnoga tkiva, a klor uvelike sudjeluje u osnovnim biokemijskim procesima. Zato je unošenje soli neophodno za organizam.

Morska sol se često smatra prirodnijom i zdravijom alternativom od obične soli.

Morska sol je zdravija, istina ili mit?

Razlika između te dvije soli postoji. Različit je način proizvodnje, oblik i veličina zrna, a drugačiji je i okus. Kemijski sastav koji određuje nutritivna svojstva skoro je identičan.

Morska sol dobiva se isušivanjem morske vode koja ostavlja talog u kojem se uz natrij i klor, nalaze tragovi drugih minerala kao što su:

• kalcij, 
• kalij, 
• magnezij, 
• olovo, 
• kadmij, 
• živa,
• arsen, 
• željezo,
• cink,
• bakar.

Morska sol bogatija je mineralima što joj daje drugačiju boju i okus. Kad govorimo o nutritivnoj vrijednosti, morska sol ima više minerala, ali ta količina je toliko mala da, sa zdravstvene strane gledano, ne donosi prevagu niti jednoj strani.

Ono što je izuzetno bitno jest konzumiranje soli koja je jodirana. Naime, zbog kroničnog nedostatka joda u prehrani i poremećaja koji slijede kao posljedica toga, zakonski je odlučeno da se u sol koja je korištena u prehrani dodaje jod kako bi se smanjio njegov deficit. Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo procjenjuje se da nedostatak joda ugrožava oko 2 milijarde ljudi u svijetu i glavni je uzrok pojave mentalne retardacije. Jod je potreban za normalan rad štitne žlijezde te izgradnju hormona štitnjače. 

Kada birate sol nemojte se voditi nutritivnim vrijednostima jer je razlika zanemariva. Birajte sol koja vam je draža ili ukusnija. Puno važnije od izbora soli je količina koju unosite. Preporučuje se dnevni unos u rasponu od 1,5 do 2,3 grama soli. Pazite da ne unosite više od toga. Osobe s povišenim krvnim tlakom trebaju se držati donje granice.

Prema radu provedenom 2019. na Veleučilištu u Šibeniku opće preporuke za gornje granice unosa soli, ovisno o dobnim skupinama, iznose: 

• jedan gram za novorođenčad do 1 godine, 
• dva grama za djecu od 1 – 3 godine, 
• tri grama za djecu od 4 – 6 godina, 
• pet grama za djecu od 7 – 10 godina te 
• šest grama za ostale dobne skupine (u ovoj dobnoj skupini preporučena gornja granica unosa soli je oko 9 grama).

Povećani unos soli povezan je s rizikom od visokog krvnog  tlaka, kao i od ostalih bolesti kardiovaskularnog sustava. Važno je za naglasiti kako su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama. 

U članku objavljenom 2009. godine u časopisu Clinical Science istraživanja su otkrila smanjenje kardiovaskularnih bolesti nakon redukcije unosa soli. 

Želite li smanjiti unos soli u organizam nudimo ovo alternativno rješenje.

• krvni tlak
• kuhinjska sol
• minerali
• morska sol
• natrij
• visok krvni tlak

Učitaj više izvora