Dan ružičastih majica: Psihologinja otkriva kako stati na kraj nasilju među djecom

Dan ružičastih majica

Danas se diljem svijeta obilježava Dan ružičastih majica, odnosno Dan borbe protiv nasilja nad vršnjacima. Svake zadnje srijede u veljači prisjećamo se događaja iz 2007. godine u Kanadi, kada je dječak u svojoj školi bio maltretiran jer je nosio ružičastu majicu.

Njegova dva vršnjaka su zauzela stav protiv takvog zlostavljanja, kupili još 50 ružičastih majica te ih dijelili ostalim dječacima u školi, kako bi pružili podršku svojem prijatelju.

Koliko je danas prisutno nasilje među djecom i kako mu stati na kraj, saznajte u nastavku članka.

Dan ružičastih majica 2024.

Ove se godine Dan ružičastih majica obilježava 28. veljače. Sve više škola i ostalih ustanova u kojima rade stručnjaci s djecom i mladima uključuje se u aktivnosti i radionice kojima je cilj prevenirati nasilje među djecom.

Problem koji se naknadno pojavio jest činjenica da se prevalencija nasilja povećala s tehnološkim napretkom, posebno na društvenim mrežama. To ujedno otežava prevenciju nasilja jer se ono više ne tiče samo školskih i izvanškolskih prostora, nego je, nažalost, previše rasprostranjeno u online svijetu.

Sve više istraživanja usmjerava se na proučavanje porasta nasilja među djecom od početka pandemije, odnosno razdoblja kada se cijeli svijet preselio u virtualne prostore.

Razlika između nasilja i zlostavljanja
FOTO: Shutterstock

Što je nasilje?

Nasilje je potkategorija agresivnog ponašanja koje za cilj ima ekstremnu fizičku štetu, poput ozljede ili smrti. Svi oblici nasilja su agresivna djela, ali nisu sva agresivna djela nasilje. Postoji više oblika agresivnog ponašanja, od izravnog do neizravnog, fizičkog ili psihičkog, verbalnog ili neverbalnog itd.

Razlika između nasilja i zlostavljanja najviše se očituje u činjenici tko vrši agresiju, a tko je žrtva. Najčešće je u zlostavljačkim oblicima ponašanja žrtva osoba koja je “najslabija karika”, koja ni ne mora biti povezana s agresorom. Usto, često se kod zlostavljača javlja neka vrsta frustracije pri postizanju određenih ciljeva i nezadovoljenih potreba.

Frustracija uvijek dovodi do nekog oblika agresije, a agresija je uvijek posljedica frustracije.

Međutim, agresija nije uvijek usmjerena na konkretni uzrok frustracije, nego najčešće na onoga na koga se može usmjeriti takva vrsta destruktivnog ponašanja.

Međutim, to ne rješava problem zato što se agresivno ponašanje nastavlja usmjeravati na nove mete, stoga je nužno raditi s agresorom na učenju novih, poželjnih oblika ponašanja.

Ono što se javlja kao potencijalni problem jest činjenica da po savjet i pomoć uglavnom dolaze žrtve, a ne agresor kojem treba dosta vremena da se odluči za promjenu, a ponekad se to ni ne dogodi.

Nasilje među vršnjacima
FOTO: Shutterstock

Nasilje među vršnjacima

Dan vršnjačkog nasilja koji se obilježava na Dan ružičastih majica, odnosno kojim se nastoji podizati svijest građana o važnosti prevencije nasilja općenito, a posebno među djecom, ukazuje na zabrinjavajuće brojke i činjenice o učestalosti nasilja u današnjem društvu.

Nažalost, nasilje među vršnjacima je svakodnevna antisocijalna aktivnost čiji su sudionici gotovo svi učenici u školi, bilo da samo promatraju nasilje, stresno proživljavaju i suosjećaju za žrtvom ili sami sudjeluju u nekom obliku zlostavljanja.

Posljedice vršnjačkog nasilja su brojne, a dugoročno se najviše odraze na socioemocionalno stanje pojedinaca. Srećom, neki uspiju sami proraditi negativna emocionalna sjećanja koja su doživjeli, ali mnogi ne uspijevaju i trebaju stručnu pomoć, posebno ako je nasilje nešto što im se tijekom života nastavi događati u nekom obliku.

Zlostavljana djeca, u usporedbi s drugom djecom, imaju značajnih psiholoških problema i poteškoća s kojima se ponekad nose sama ne želeći otkriti drugima što se događa. Najčešće se boje zlostavljača i ponovnih susreta sa zlostavljanjem, a karakteriziraju ih depresivnost, anksioznost, nesigurnost i sklonost suicidalnim djelima.

Posljedice vršnjačkog nasilja
FOTO: Shutterstock

Istraživanja su pokazala da imaju nisko samopouzdanje, izrazito loše razvijene socijalne vještine u odnosu na drugu djecu te da su često introvertirani, pasivni, neasertivni i sebe okrivljuju za zlostavljanje koje su doživjeli.

Nažalost, ovoj djeci je teško razvijati svoju emocionalnu inteligenciju i socijalne vještine.

Najveći problem je što čak ni odrasli nisu toliko svjesni poteškoća zlostavljanja, stoga ne možemo od djece očekivati da sama shvate što krivo rade. Neka djeca zlostavljanje doživljavaju kao zabavu, znajući da se žrtva ne može obraniti.

Tome moramo stati na kraj jer čak i ona djeca koja samo gledaju nasilje u školi imaju traumatske posljedice.

Dan ružičastih majica – poruke

Poruke koje se nastoje poslati za Dan ružičastih majica idu u smjeru prevencije nasilja, ali i učenju prosocijalnog, altruističnog ponašanja od malih nogu. Naglasak je na uklanjanju nepoželjnih ponašanja, ali i učenju onih poželjnih, poticanju empatije kod djece, suosjećanju s drugima i razumijevanju.

S obzirom na to da je nasilje danas često izraženo u online svijetu, nastoji se educirati i djecu i odrasle digitalnoj pismenosti te načinima razvoja socijalnih i emocionalnih vještina.

Sve više problema predstavlja virtualno nasilje, a više o opasnostima virtualnog svijeta saznajte u članku “Sigurnost djece na internetu: Mogu lako postati žrtve! Psihologinja otkriva kako ih zaštititi“.

Dan ružičastih majica ideje
FOTO: Shutterstock

Dan ružičastih majica – ideje

Svjesni smo učestalosti nasilja i zlostavljanja u svim dobnim skupinama i društvenim sferama, ali na današnji dan je važno usmjeriti se na ono dobro, a ne na ono loše. Da bi se shvatila važnost Dana ružičastih majica, ističe se ono što je lijepo.

Ružičasta boja služi za isticanje ljubavi, podrške i zajednice, a umjesto da se ističu nasilnici, ističu se žrtve zlostavljanja, odnosno oni koji su slabiji, kojima treba zaštita i koji su pretrpjeli posljedice vršnjačkog nasilja.

Za Dan ružičastih majica citati i slogani koji su se prijašnjih godina isticali bili su: “Ljubaznost ne treba filter”, “Ljubaznost ima jednu veličinu za sve” i “Odaberi ljubaznost”. U vrtićima i školama ove teme su poslužile za radionice, aktivnosti, eseje i druge oblike zajedničkog rada.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Sesar, K. (2011). Obilježja vršnjačkog nasilja. Ljetopis socijalnog rada, 18(3): 497–526.
  2. Marušić, I. i Pavin Ivanec, T. (2008). Praćenje vršnjačkog nasilja u osnovnim školama: spolne razlike u učestalosti i vrstama nasilnog ponašanja. Ljetopis socijalnog rada, 15(1): 5–19.
  3. Rigby, K. (2006). Zlostavljanje u školama i što možemo učiniti? Mosta Viridis: Zagreb.
  4. Aronson, E. i sur. (2005). Socijalna psihologija. Mate: Zagreb.

Ocijenite članak

5 / 5   2

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu