Radikulopatija je skup simptoma nastalih uklještenjem živca koji izlazi iz kralježnične moždine. To se može dogoditi na više razina kralježnice, od vratne (cervikalne), prsne (torakalne) ili slabinske (lumbalne).

Radikulopatija najčešće nastaje sužavanjem prostora između dva kralješka zbog stenoze (suženje kralježničnog kanala), koštanih izdanaka, hernijacije diska ili drugih stanja koja pritisnu živac na njegovom izlazu iz moždine. Poliradikulopatija je slučaj uklještenja višestrukih živaca.

Cervikalna i lumbalna radikulopatija su najčešće viđene vrste kod pacijenata.

Radikulopatija – uzroci

Kod svih tipova radikulopatije najčešći uzroci nastanka su:

• mehanička kompresija – spondiloza (degenerativna bolest kralježnice), hernijacija intervertebralnog (između kralježaka) diska,
• neuropraksija – poremećaj perifernog živčanog sustava s privremenim gubitkom motorne i osjetilne funkcije zbog prekida živčanog prijenosa obično nakon neke ozljede koja vrši pritisak na živac,
• tumor (rijetko).

Cervikalne radikulopatije često su posljedica nepravilnog držanja ili prometne nesreće dok su lumbalne obično uzrokovane podizanjem teškog tereta. Također, mogu nastati i u sportaša, pogotovo onih koji se bave kontaktnim sportovima.

Radikulopatija – simptomi

Simptomi cervikalne i lumbikalne radikulopatije su isti, razlikuju se jedino u kojem opsegu zahvaćaju jer cervikalna može imati utjecaja i na ruke i noge, dok lumbalna samo na noge.

• oštra bol koja se širi u ruku ili nogu te se pogoršava određenim pokretima,
• slabost u ruci ili nozi,
• osjećaj utrnulosti ili poput ubadanja iglicama,
• poteškoće kontroliranja određenih mišića,

Radikulopatija – dijagnoza

Ponekad je dovoljno čuti opis tegoba koje muče pacijenta te napraviti fizikalni (neurološki) pregled kako bi se dala dijagnoza. Nadalje, slikovne pretrage poput rendgena, MR-a i CT-a omogućuju detaljniju analizu.

Elektromiografija (EMG) i ispitivanje provodljivosti perifernih živaca (NCS) također mogu pokazati oštećenje živca.

Radikulopatija – liječenje

Najprije se krene s konzervativnim metodama: mirovanje, smanjenje fizičkih aktivnosti koji su mogli uzrokovati trenutno stanje, analgetik protiv bolova (ibuprofen).

Fizikalna terapija također je preporučena za istezanje i stabilizaciju pogođene regije te prevenciju daljnjeg pogoršanja. Cervikalna i lumbalna trakcija jedne su od naprednijih metoda koje se ne preporučuju pacijentima u akutnom stanju upale s obzirom da mogu pogoršati simptome, pogotovo u rukama nestručne osobe.

Trenutno nema dovoljno znanstvenih radova koji bi utvrdili nosi li trakcija određenu dobrobit naspram ostalih vrsta terapije. Uočeno je značajno poboljšanje kad se kombinira trakcija s drugim vježbama.

Velika većina pacijenata oporavi se konzervativnim liječenjem. Za manji dio pacijenata, preostaje još kirurška opcija.

• cervikalna radikulopatija
• lumbalna radikulopatija
• radikulopatija

Učitaj više izvora