Brojanje kalorija je još uvijek jedna od najpopularnijih metoda pokušavanja kontroliranja težine.

Međutim, preciznost i prednosti ove metode su više nego upitni. Osim što je nemoguće odrediti točan broj kalorija u nekoj namirnici, postoje i drugi faktori koji utječu na njihovu apsorpciju.

Danas donosimo razloge zašto brojanje kalorija jednostavno nema smisla, u nadi da ćemo vas inspirirati da prestanete gubiti svoje dragocjeno vrijeme.

1. Broj kalorija na etiketama je samo približna procjena

Nemoguće je odrediti točan broj kalorija u nekoj namirnici, zbog čega je obično dopušteno oko 20% odstupanja od “točnog” broja kalorija pri etiketiranju. Što znači, ako na pakiranju piše da namirnica sadrži 400 kalorija, vi možda konzumirate 320 kalorija ili 480 kalorija.

Prevedeno u dnevne vrijednosti, ako ste na nekoj ludoj dijeti koja vam, recimo, dopušta 1500 kalorija dnevno, i vi ih pobožno brojite, ipak možda jedete 1200 kalorija, a možda 1800.

Zaista se čini kao gubitak vremena, zar ne?

Međutim, ovo nije jedini problem s brojanjem kalorija – ni blizu.

2. Apsorpcija kalorija

Kad ste izmjerili svoje porcije slušajući etikete koje nisu točne, vaše muke s kalkuliranjem nisu gotove.

Naime, kalorije koje konzumirate zatim prolaze kroz vaš probavni sustav. Neke od ovih kalorija prođu kroz vaš probavni sustav bez apsorpcije.
Što znači da se (netočna) vrijednost kalorija koju pojedete i vrijednost kalorija koju vaše tijelo zapravo apsorbira ne podudaraju.

Apsorpcija kalorija ovisi o mnogo faktora te ju je također nemoguće točno utvrditi. Ono što tijelo zapravo apsorbira ovisi o osobi, o namirnici, termičkoj obradi namirnice itd.

Na primjer, recimo da ste pojeli nekoliko oraha. Pažljivo ste pročitali etiketu na kojoj piše da je porcija 30 g i da sadrži 220 kalorija. Međutim, istraživanja pokazuju da tijelo apsorbira samo oko 79 % kalorija iz oraha – što znači da ste zapravo pojeli samo oko 175 kalorija, a gubili ste vrijeme i energiju na bespotrebne kalkulacije i mjerenja. (1)

3. Termički efekt hrane

Kao da to nije dovoljno, termički efekt hrane također utječe na stvarnu količinu unesenih kalorija. Naime, različite vrste hrane zahtijevaju različite količine kalorija za probavu i apsorpciju.

Da, sama probava zahtijeva kalorije; što je samo još jedan u nizu razloga zašto ih je beskorisno brojati. Vaše tijelo treba kalorije da biste mogli sažvakati hranu, razbiti je u hranjive tvari, apsorbirati te hranjive tvari i transportirati ih tamo gdje su potrebne u tijelu.

Termički efekt hrane ovisi o unesenim makronutrijentima. Za probavu bjelančevina potrošit ćete otprilike 20 – 30 % pojedenih kalorija, za probavu ugljikohidrata 5 – 10 %, a za probavu masti 0 – 3 %.

4. Vi ste jedinstveni

Kao što je svatko od nas jedinstven, tako su i naši probavni sustavi različiti – što su dobre vijesti jer potvrđuju da vam ne treba nitko tko će vam sastavljati planove prehrane i govoriti što trebate jesti. Vaše tijelo već zna što mu treba i koliko. Nijedan izvor informacija izvan vas ne može odraziti vaše potrebe sa stopostotnom točnošću.

Što znači da je najbolji način za “izračunavanje” što i koliko čega vam treba jednostavno slušati vlastito tijelo i vjerovati mu. Pokušajte prakticirati svjesnost, zapitajte se što vam se jede, kad i koliko. Pratite kako se osjećate nakon što pojedete neku hranu.

Osim toga, vaša crijevna flora također utječe na način na koji vaše tijelo obrađuje unesenu hranu. Ovisno o količinama pojedinim bakterija, neki ljudi apsorbiraju više, a neki manje kalorija. Ljudi s više bakterija vrste Firmicutes apsorbiraju više kalorija nego ljudi s više bakterija vrste Bacteroidetes.

5. Obrada hrane

Ako vam svi ovi razlozi nisu dovoljni da prestanete gubiti vrijeme na vaganje i kalkuliranje svog ručka, dostupnost i vrijednost kalorija se mijenja sa stupnjem obrade hrane. Što znači da samo sjeckanje vašeg povrća utječe na količinu kalorija u istom. Isto vrijedi za sve namirnice i sve načine obrade.

Kad namirnice usitnjavate, kuhate, pečete ili pak obradite u blenderu – broj kalorija se mijenja.

Tako na primjer 100 g sirovog krumpira sadrži (otprilike – precizno ne možemo znati) 146 kalorija. No, kad taj isti krumpir ispečete, vrijednost iznenada skoči na 172 kalorije.

Pa ipak, većina ljudi je naučila vjerovati da, ako samo uspješno važu i kalkuliraju svoje obroke, moći će manipulirati i kontrolirati svoju težinu.

Što možete učiniti s novostečenim znanjem?

Za početak, izbacite brojeve iz svoje prehrane. Pomirite se s hranom i sa svojim tijelom.

Ako trenutno, kao i većina ljudi na svijetu, pokušavate smršaviti – zastanite na trenutak i zapitajte se zašto.

Vjerovali ili ne, odgovor nikad, baš nikad, nije povezan s kilogramima.
Nije vaša krivica – reklame za dijetu uvijek obećavaju dugu na kraju izgladnjivanja, samopouzdanje, zdravlje, savršenog partnera i sreću do kraja života.

Stoga je važno da budete iskreni sami sa sobom – koji je pravi razlog zbog kojeg važete svoje obroke i stavljate svoju vrijednost na vagu?

Ako su razlozi samopouzdanje i bolji život – kako bi se vaša situacija promijenila da se, umjesto na hranu, fokusirate na sebe? Na prihvaćanje samog sebe sada i ovdje. Ne u nekom imaginarnom, savršenom tijelu iz budućnosti – ono ne postoji. Postojite vi, sada i ovdje, u tijelu koje neumorno radi 24/7 s jednim jedinim ciljem – da budete živi i zdravi.

Ako se brinete o svom zdravlju – stres koji proizlazi iz dijeta, brojanja kalorija i gledanja drugih ljudi kako jedu dok vi “ne smijete” negativnije utječe na vaše zdravlje nego taj komad torte koji toliko želite.

Kako bi se vaše zdravlje promijenilo da, umjesto (besmislenog) kontroliranja svoje težine, provodite vrijeme zapravo se brinući o zdravlju, nevezano za težinu. Meditirajte, krećite se s užitkom, smijte se dugo i glasno, okružite se ljubavlju i što god jedete, uživajte u tom. Zdravlje ne proizlazi iz jedenja 113 grama zobenih pahuljica za doručak.

Zdravlje je puno više od hrane koju jedete – a ovo je savjet koji dolazi od nutricionista.

• kalorije
• mršavljenje