Važnost mentalnog zdravlja u pomagačkim zanimanjima – stres i posljedice stresa
- Budite prvi i komentirajte!
- 5 min čitanja
Mentalno zdravlje uključuje emocionalno, psihološko i socijalno blagostanje te utječe na naše načine razmišljanja, ponašanja i osjećanja. Također pomaže u određivanju načina na koji se nosimo sa stresom, odnosimo prema drugima i donosimo odluke.
Mentalno zdravlje važno je u svakoj životnoj fazi, od djetinjstva i adolescencije do odrasle dobi. Važno je u svim životnim područjima, a posebno u pomagačkim zanimanjima u kojima su česte stresne situacije i mnogobrojni izazovi koji direktno utječu na mentalno zdravlje zaposlenih u takvim područjima zanimanja.
Pomagačka zanimanja – opis poslova
Pomagačka zanimanja ili profesije se jednostavno opisuju kao one vrste zanimanja usmjerene na pomaganje ljudima u rješavanju njihovih životnih problema. Uz to, važno je uvijek voditi brigu o kvaliteti života osobe u nevolji te joj ponuditi najbolju vrstu skrbi potrebnu u tom trenutku. Riječ je o pružanju posrednih ili neposrednih oblika pomoći jednoj osobi ili više njih, a pomagačke profesije u tom slučaju predstavljaju psiholozi, socijalni radnici, socijalni pedagozi, edukacijski rehabilitatori, pedagozi, liječnici, medicinsko osoblje i slično.
Pomagačka zanimanja su usmjerena na rad s ljudima koji imaju određene poteškoće i probleme u ponašanju, emocijama i međuljudskim odnosima. Drugim riječima, pomagačka zanimanja predstavljaju veoma savjestan humanistički poziv kojega je potrebno ne samo raditi, nego i živjeti. Međutim, svakodnevno susretanje s brojnim vlastitim i tuđim životnim nedaćama može biti snažan izvor stresa s kojim se ponekad nije lako nositi.
Stres u pomagačkim zanimanjima
Stres se općenito odnosi na situacije u kojima osoba procjenjuje da su okolnosti u kojima se nalazi preopterećujuće te da ugrožavaju njezinu dobrobit. Iako smo svi svakodnevno okruženi s različitim vrstama stresora, pomagačka zanimanja su posebno zahvaćena iznenadnim stresnim okolnostima i izazovnim situacijama koje mogu imati značajan negativan utjecaj na mentalno zdravlje zaposlenika u tim područjima rada.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, mentalno zdravlje označava stanje dobrobiti u kojem se osoba može nositi s normalnim životnim stresom te raditi produktivno i plodonosno kako bi mogla doprinositi zajednici u kojoj živi. Vrlo je jednostavno uočiti da se stres jedan od primarnih čimbenika koji utječu na mentalno zdravlje zaposlenika u pomagačkim zanimanjima.
Radni ili profesionalni stres opisuje se kao posebna vrsta stresa, a svoje izvore ima u radnom okruženju pojedinca. Pritom je riječ o različitim psihološkim, bihevioralnim i fiziološkim štetnim reakcijama na situacije u kojima radni izazovi nisu u skladu s vlastitim mogućnostima i sposobnostima. Laički gledano, svakodnevne ljudske interakcije u brojnim situacijama stvaraju različite vrste nesporazuma i problema u komunikaciji, a u pomagačkim zanimanjima rad s ljudima je glavni zadatak. Stoga je vrlo jasno da je ponekad teško rješavati tuđe probleme, posebno ako nismo u stanju riješiti niti svoje.
Posljedice stresa u pomagačkim zanimanjima
Osim što ozbiljno narušava mentalno zdravlje, profesionalni ili radni stres ima negativan učinak i na fizičko zdravlje. Činjenica je da stres potiče oslobađanje kortizola, hormona stresa, čija aktivacija slabi funkcije imunološkog sustava zbog čega pati cijeli organizam. Manjak apetita, nesanica, glavobolja, pad imuniteta i problemi s probavom su samo neke od mnogih posljedica stresa u pomagačkim zanimanjima. Uz to, vežu se i problemi s mentalnim zdravljem čije su posljedice najčešće:
- tjeskoba i zabrinutost te depresivno raspoloženje,
- smanjena produktivnost i radna učinkovitost,
- radna opterećenost i nejasnoća profesionalne uloge,
- nemogućnost napredovanja na radnom mjestu,
- osjećaj izloženosti i nesigurnosti na radnom mjestu,
- problemi balansiranja između profesionalnog i privatnog života,
- socijalna izolacija i manjak društvenih interakcija u privatnom životu,
- nemogućnost kvalitetnog izvršavanja obiteljskih i drugih privatnih obveza,
- manjak slobodnog vremena za uključivanje u opuštajuće hobije i rad na sebi.
Najčešća posljedica profesionalnog stresa je burnout sindrom ili sindrom izgaranja koji predstavlja stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovane pretjeranim i dugotrajnim stresom. U takvim trenucima osoba počinje gubiti interes i motivaciju koja ju je dovela do preuzimanja određene uloge na samom početku, a nerijetko se javljaju i emocionalna iscrpljenost, nedostatak energije te osjećaj bespomoćnosti, beznadnosti i ogorčenosti.
Kako smanjiti stres u pomagačkim zanimanjima?
Važnost mentalnog zdravlja u pomagačkim zanimanjima bi se svakako trebala početi naglašavati zato što je još uvijek nedovoljno intervencija po pitanju smanjenja stresa u pomagačkim zanimanjima. Naime, od samog zapošljavanja u pomagačkom sektoru bilo bi potrebno uvesti edukacije i radionice kako bi se prevenirala pojava profesionalnog stresa i sagorijevanja na poslu. Nužno je zaposliti osobu koja će biti stručan i podržavajući mentor zaposlenima u pomagačkim zanimanjima i koja će paziti da postoje jasno definirane uloge, očekivanja i ciljevi na radnom mjestu.
Uz sve to, važno je uravnotežiti brojnost korisnika. Naime, radna preopterećenost zbog velikog broja korisnika i nerealnih normi ne dopušta zaposlenima da se dovoljno posvete svakoj osobi. Preplavljenost korisnicima također ne ostavlja dovoljno prostora za ažurnost u ispunjavanju radnih zadataka i ispunjavanju administrativnih zahtjeva koje nalaže poslodavac. Upravo zbog toga je nužno uvesti realne normative rada kako bi svaka osoba u nevolji mogla dobiti kvalitetnu i odgovarajuću skrb te kako bi zaposlenik imao dovoljno vremena posvetiti se svakom klijentu.
Kao i u svim područjima zanimanja, tako je i u pomagačkim zanimanjima čest izvor stresa loša radna atmosfera te nedostatak socijalne podrške. Ako se uzme u obzir činjenica da većinu dana provodimo s radnim kolegama, nekvalitetan odnos s njima može biti svakodnevni izvor stresa koji neminovno dovodi do burnout sindroma. Stoga je potrebno poraditi na uspostavljanju dobrih međuljudskih odnosa, kvalitetnom odnosu s drugima, suradnicima, nadređenima i podređenima unutar organizacije te redovito provoditi team building aktivnosti kako bi se socijalna povezanost i podrška održale u radnom okruženju. Osiguravanje ugodne radne klime poboljšava radnu učinkovitost te povećava produktivnost radnika.
Konačno, suzbijanje stresa na radnom mjestu uvelike ovisi o privatnom životu svakog zaposlenika u pomagačkim zanimanjima. Ako ne znate riješiti vlastite probleme unutar svoja četiri zida, vrlo vjerojatno će vam biti teško pomoći drugoj osobi u rješavanju njezinih problema te joj posvetiti dovoljno pozornosti. Nažalost, zbog prevelike količine posla i nedovoljnog vremena za posvećivanje privatnom životu, zaposlenici u pomagačkim zanimanjima često imaju problema s balansiranjem obveza i zahtjeva iz privatnog i poslovnog života. No, često nije niti problem u njima već nerealnim zahtjevima od strane poslodavca i prevelikoj radnoj opterećenosti. Stoga bi svakako bilo dobro zapošljavati nove ljude u ovim sektorima rada, posebno zato što je rad s ljudima zaista najzahtjevniji, ali i najhumaniji životni poziv.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Poslušajte Momčila Otaševića i stručnjake te besplatno izmjerite PSA
- Nova Studio
- 1 min čitanja
Izvori:
- Ali, S. (2019). Five Signs of Workplace Burnout. Psychology Today.
- Brajković, L. (2006). Stres i posljedice stresa na zdravlje kod pomagačkih struka (Stress and Stress Outcomes in the Helping Professions). Hrvatski časopis za javno zdravstvo, 2(8).
- Družić Ljubotina, O. i Friščić, L. (2014). Profesionalni stres kod socijalnih radnika: Izvori stresa i sagorijevanje na poslu. Ljetopis socijalnog rada, 21(1), 5-32.