Vjerojatno znate za pojedince koji mogu nacrtati detaljan crtež cijelog grada nakon samo petominutne vožnje helikopterom. Pravo je čudo koliko i kako brzo takve osobe mogu zapamtiti stvari.

Sada zamislite vas s istim mogućnostima i istom snagom. Ne bi li to bilo sjajno? Samo prođete kroz vaše bilješke sat prije nekog testa i dobijete najvišu ocjenu.

U nastavku teksta vam donosimo najvažnije informacije o fotografskom pamćenju te najučinkovitije tehnike za poboljšavanje pamćenja koje možete koristiti i od kojih možete dobiti veliku korist. 

Prije nego što uopće počnete, znajte da pamćenje treba vježbu kao i sve ostalo. Znači, ako prvi puta ne prođete dobro – ne odustajte. Dajte si vremena i vidjet ćete poboljšanja.

Postoji li zaista fotografsko pamćenje?

Fotografsko pamćenje još uvijek nije potpuno dokazano. Postoji mnogo istraživačkih radova o ovom fenomenu, no niti jedno nije potvrdilo postojanje fotografskog pamćenja dovoljno snažnim dokazima.

Naime, stručnjaci tvrde da ljudi koji jasno pamte stvari duže vrijeme vrlo spretno koriste određene tehnike za poboljšanje pamćenja (npr. tehnika asocijacija ili mentalnih mapa).

Neovisno o tome što još uvijek ne postoje dokazi da je fotografsko pamćenje moguće, mnogi istraživači još uvijek proučavaju što se krije u pozadini zato što postoje ljudi koji zaista tvrde da imaju tu sposobnost.

Znanstvena studija objavljena u časopisu Memory ističe kako je jedino sigurno to da je fotografsko pamćenje izravno povezano s visokom inteligencijom.

Iako se čini da je i ovaj podatak dokazan, nakon nekog vremena su se opet pojavili ljudi koji su potvrdili da je zaista riječ o individualnim razlikama kada je u pitanju sposobnost zapamćivanja određenih informacija.

Mnogi ljudi bi htjeli imati sposobnost fotografskog pamćenja te pritom misle da mogu vrlo jednostavno usvojiti takvu sposobnost. Međutim, mnogi ne znaju da fotografsko pamćenje nije isto što i eidetsko pamćenje zbog čega nastaju brojne zablude.

Fotografsko pamćenje je mnogo rjeđa pojava od eidetskog pamćenja koje je ograničenog trajanja i služi ljudima za brže zapamćivanje određenih stvari.

Postoji mnogo istraživanja o ljudima koji tvrde da imaju fotografsko pamćenje. Neki od najpoznatijih ljudi koji zaista imaju impresivno pamćenje su Charles Darwin, Nikola Tesla i Teddy Roosevelt, a pokazalo se upravo kod ovakvih slučajeva da je fotografsko pamćenje očito povezano s visokom inteligencijom.

Eidetsko pamćenje

Eidetsko pamćenje definirano je kao sposobnost pojedinca da se prisjeti slike, zvuka ili mnogih drugih stvari sa zapanjujućom preciznošću. Eidetsko pamćenje se utvrđuje malim pokusom – radi se o jednostavnijem testu.

Pojedincu se da neka slika ili fotografija na promatranje u vremenu od 30 sekundi. Nakon toga mu se slika oduzme i od pojedinca se traži da nacrta ili izrekne što više točnih pojedinosti s fotografije (realno gledajući takve fotografije najčešće prikazuju krajolik prepun detalja). 

Svatko u određenoj mjeri koristi eidetsko pamćenje, odnosno mogućnost da se određeni objekt pamti neko vrijeme nakon što skrenete pogled s njega. Za većinu ljudi, ta slika objekta traje samo nekoliko sekundi ili manje od jedne sekunde.

Eidetičari često tvrde da vide sliku na praznom platnu točno onakvu kakva ona jest čak i nakon što je slika uklonjena. Na jačinu pamćenja može utjecati nekoliko faktora: 

• trajanje i učestalost izloženosti podražaju,
• svjesno promatranje,
• važnost toga što se pamti za pojedinu osobu.

Eidetsko pamćenje se kontrolira stražnjim parijetalnim korteksom, dijelom mozga kroz koji se obrađuju vizualni podražaji. Većina ljudi te slike zadržava samo nekoliko kratkih sekundi u pamćenju nakon čega informacije prelaze u kratkoročno pamćenje, a ovisno o ponavljanju i u dugoročno.

Pripremili smo vam i dokumentarac o sada već odraslom Stephenu Wiltshireu koji je poznat pod nazivom ”human camera”. 

Eidetsko i fotografsko pamćenje – koja je razlika?

Postoji jasna razlika između eidetskog i fotografskog pamćenja. Svatko ima mogućnost usvojiti eidetsko pamćenje. Međutim, takva vrsta pamćenja za većinu ljudi traje manje od jedne sekunde, a za ostale ne više od nekoliko sekundi.

Fotografsko pamćenje je sposobnost sjećanja slike mnogo duže od nekoliko sekundi. Malo ljudi doista ima fotografsko pamćenje. Čak i ljudi koji posjeduju takvu sposobnost možda neće dovoljno dugo zadržati određena vizualna sjećanja već samo nekoliko mjeseci zato što se tako zapamćene informacije ne prenose u dugoročno pamćenje.

Poznati profesor psihologije na Sveučilištu St. Lawrence, Alan Searleman, navodi kao najvažniju razliku između eidetskog i fotografskog pamćenja upravo preciznost detalja i trajanje prikazane slike u pamćenju.

Naime, eidetičari pamte određenu sliku samo nekoliko sekundi nakon što su je vidjeli, a pri prisjećanju određenih detalja, ponekad su skloni izmišljati kao što to čine sva ljudska bića kako bi se dosjetili određenih stvari i upotpunili rupe u sjećanju.

Tehnike za poboljšanje pamćenja

Mnogi ljudi bi zaista voljeli imati fotografsko pamćenje, no razočarat će vas činjenica da ga vježbom vrlo vjerojatno nećete moći razviti.

Ono što je sigurno jest da ćete određenim tehnikama znatno poboljšati sposobnost pamćenja, a to ne znači samo da ćete neke stvari bolje pamtiti nego da ćete bez problema baratati većim brojem informacija te da ćete ih znati logičnije organizirati kako biste ih duže zadržali u pamćenju.

Tehnika povezivanja

Prva tehnika, nazivana još i tehnika povezivanja, koristi se kako bi vam pomogla s memorijskim radom. Posebno je korisna za pamćenje dužih ili kraćih tekstova. Na primjer, morate zapamtiti dugu listu za kupnju, probajte za sve riječi napraviti mentalni scenarij.

Ako imate na listi neke stvari poput hrane za mačke, majice i cvijeća zamislite si mačku koja nosi majicu na kojoj piše cvijeće. Kada dođete do posljednje stavke, povežite ju s prvom.  Taj mali „filmić“ će vam pomoći da brzo i efektivno zapamtite stvari.

Povezivanje slika i brojeva

Druga metoda se najčešće koristi za pamćenje slika u nekom slijedu. Ovaj sistem temeljen na brojkama vam pomaže da zapamtite slijed slika u tren oka. Na primjer, imate slike psa, mačke, miša, slona, tigra i žirafe poredanih po tom navedenom redu.

Uz ovaj sistem jednostavno dodajte broj za svaku sliku, broj 1 – pas, 2 – mačka, 3 – miš, 4 – slon i tako dalje. U isto vrijeme radite i mentalni scenarij kako bi izvukli maksimum iz ovog sistema. Isto tako povezujte slike tj. u ovom slučaju životinje korištenjem prve tehnike, tehnike povezivanja.

Mentalne mape

Zadnja tehnika je poznata kao mapiranje informacija. Ova tehnika je posebno poznata u školskim danima. Međutim, s vremenom ljudi sve više odbacuju ovu tehniku jer ju je sve teže koristiti. To naravno ovisi što točno želite zapamtiti ovom tehnikom.

Kako bi ovu tehniku koristili na najbolji način, uzmite ključnu sliku koncepta i granajte sve informacije koje su povezane s njom.

Što je više informacija, to će grananje biti teže, ali i dalje je ova tehnika vrlo učinkovit način za organiziranje velikog broja informacija i lakše pamćenje važnih podataka.

Ako se slučajno bavite poslom koji zahtijeva povremeno prezentiranje ideja, onda je definitivno vrijeme za mini mentalne mape koje možete ubaciti u prezentaciju. 

Ako niste rođeni s fenomenom fotografskog pamćenja, budite lukavi i isprobajte neke od ovih trikova i primijenite ih. Vaši prijatelji će biti šokirani velikim napretkom u radu vašeg uma i memorije.

Pročitajte i naš članak o Aspergerovom sindromu.

Kako još poboljšati pamćenje?

Pamćenje je definitivno vještina kojom svi ljudi ne barataju jednako. Kada vas roditelji upitaju sjećate li se možda nekog njihovog godišnjeg na koji su zapravo vodili vašeg brata ili sestru, a ne vas – posve vam je jasno da postoje i lažna sjećanja.

Međutim postoje neke metode koje možete rabiti u svakodnevnom životu – ako ništa drugo u svrhu opće informiranosti. 

• Čitajte – kupujte si časopise koji su puni slika i teksta. Pokušajte čitati tekstove bez i jedne fotografije i one s fotografijom – usporedite koji ste tekst bolje zapamtili. Čitanje obogaćuje rječnik, stoga biste trebali lakše usvajati kompliciranije tekstove. One tekstove koji nemaju fotografiju obilježite nekakvim fusnotama iz vaše glave ili podcrtavajte markerima raznih boja. Nerijetko ljudi pamte upravo boju kojom je nešto bilo podcrtano, broj stranice, fotografiju ili nekoliko prvih slova nekih pojmova. Npr. O, F, K – otorinolaringolog, fizioterapeut, kardiolog. 
• Križaljke – križaljke su dobar način testiranja znanja, ali jednako tako i način usvajanja. Osmosmjerke i zadaci s pronalaženjem razlika također mogu pomoći u izoštravanju osjetila. Natjerat će vas da dobro promatrate sredinu koju mislite da poznajete jer je svedena na nekoliko centimetara. 
• Video – kada slušate neke pjesme, otvorite verziju s tekstom pjesme. Tako biste mogli u vrlo kratkom vremenu naučiti mnogo pjesama. Istu stvar možete učiniti i s plesom. Učite plesati neki ples – puno će vam lakše biti naučiti plesati ako ste stekli bilo kakvu vještinu kretanja po ritmu.
• Gledajte obiteljske fotografije – pokušavajte se prisjetiti što više toga iz vašeg djetinjstva, pokušajte se sjetiti tko je s kim sjedio u osnovnoj ili srednjoj školi, nekakvih svađa, proslava – neke od stvari možete i zapisati. 

Ako se pak pamćenju želite dubinski posvetiti, možda je vrijeme da pročitate i poneku knjigu kao npr. Zapamti sve.

• koncentracija
• mentalna mapa
• pamćenje
• učenje

Učitaj više izvora