Upalna bolest zdjelice (eng. Pelvic Inflammatory Disease, PID)  je upala gornjeg dijela ženskog genitalnog trakta: maternice, jajovoda i jajnika. Vrlo je česta i pogađa mlađe spolno aktivne žene u dobi od 15 do 24 godine.  Najčešće nastaje nakon bakterijskih infekcija   i uzrokuje neplodnost.

Prema statističkim podacima, u SAD-u se preko 750 000 žena svake godine dijagnosticira upalna bolest zdjelice, od kojih preko 100 000 ostaje neplodno. Samim time PID predstavlja značajan javnozdravstveni problem.

Uzroci upalne bolesti zdjelice

Uzroci upalne bolesti zdjelice su sljedeći:

• spolni prijenos oboljenja iz rodnice i vrata maternice,
• ginekološki kirurški zahvati,
• stanja vezana uz trudnoću i porod,
• strana tijela u maternici (intrauterini uložak – spirala),
• kontaminacija od susjednih organa peritonealne šupljine (žućnjak, crvuljak),
• oboljenja prenosiva krvlju (tuberkuloza).

PID je najčešće komplikacija spolno prenosivih bolesti, prvenstveno bakterijskih infekcija koje se iz rodnice ili vrata maternice šire u gornje dijelove genitalnog trakta. Najčešći uzročnici su Chlamydia trachomatis i Neisseria gonorrhoeae. PID mogu uzrokovati i bakterije koje predstavljaju sastavni dio flore ženskog spolnog trakta. Rjeđe se može javiti nakon virusnih, gljivičnih ili parazitskih infekcija.

Rizični čimbenici za razvoj upalne bolesti zdjelice

Upalna bolest zdjelice najčešće se javlja u mlađih, spolno aktivnih žena u dobi od 15 do 24 godine. Predisponirajući čimbenici su:

• česti spolni odnosi, mnogobrojni partneri,
• mlada dob, rano stupanje u spolni život,
• izloženost infekciji neposredno prije menstruacije,
• slaba uhranjenost,
• preboljela spolno prenosiva bolest ili upalna bolest zdjelice,
• često ispiranje rodnice.

Klinički oblici upalne bolesti zdjelice

Infekcija se iz donjeg dijela ženskog genitalnog trakta širi na maternicu, jajovode i jajnike, pa se ovisno o zahvaćenosti pojedinog dijela može očitovati kao:

• endometritis (upala sluznice maternice) – razlikujemo  akutnu i kroničnu upalu sluznice maternice. Akutna upala najčešće se javlja nakon poroda ili pobačaja, kao posljedica bakterijske infekcije, a kronična upala se najčešće javlja kod žena sa intrauterinim uloškom (spiralom), kod nepotpunog pobačaja zbog zadržanih dijelova plodovih ovoja, posteljice ili ploda, te kao posljedica infekcije sa Neisseriom gonorrhoeae i Mycobacterium tuberculosis.
• salpingitis (upala jajovoda) – najčešće nakon infekcije sa Chlamydiom trachomatis, dovodi do stvaranja ožiljkastih promjena na sluznici jajovoda, izaziva neprohodnost jajovoda  i neplodnost.
• ooforitis (upala jajnika) – rjeđe se vidi u sklopu upalne bolesti zdjelice, najčešće se javlja zajedno sa upalom jajovoda. U težim slučajevima se javlja tuboovarijski apsces – nakupina gnoja u području jajnika i jajovoda.
• parametritis (upala veziva oko maternice) – upala ligamenata i vezivnog tkiva koje se proteže od maternice do koštanog dijela zdjelice najčešće je posljedica kriminalnih pobačaja, instrumentalnog poroda i intrauterinih intervencija.
• peritonitis (upala potrbušnice) – najteža posljedica upalne bolesti zdjelice, očituje se akutnim abdomenom ( jaka bol u području trbušne stijenke sa trbuhom tvrdim poput daske) sa lošim općim stanjem koje, ukoliko se pravovremeno ne reagira, može završiti sepsom i smrću.

Upalna bolest zdjelice akutnog oblika najčešće se očituje boli i napetošću u donjem dijelu trbuha i križima. Često se javlja obojeni ili čak sukrvav vaginalni iscjedak, povišena temperatura sa zimicama i tresavicama te mučnina i povraćanje.

Kod kroničnih upala tegobe su manje izražene, a mogu se javiti kronična bol u zdjelici i križima, slabost  umor, neredovite i bolne menstruacije, bol tijekom spolnog odnosa (dispareunija), napetost i nabreklost donjeg dijela trbuha te neplodnost.

Komplikacije upalne bolesti zdjelice

Najopasnija komplikacija je širenje upale na potrbušnicu te nastanak sepse i septičnog šoka koji mogu završiti fatalno. Zbog česte kronične boli u zdjelici žene se često odlučuju za histerektomiju – kirurško uklanjanje maternice.

Dugoročne posljedice zdjelične upalne bolesti su gubitak sluznice, stvaranje priraslica i ožiljaka te neprohodnost jajovoda. Na to se nadovezuju izvanmaternična trudnoća i neplodnost.

Dijagnoza upalne bolesti zdjelice

Upalna bolest zdjelice dijagnosticira se na temelju:

• anamneze – bol u trbuhu, iscjedak, povišena temperatura, mučnina, povraćanje, podatak o spolno prenosivoj infekciji
• ginekološkog pregleda – uzimanje briseva vagine i cerviksa na uzročnike spolno prenosivih bolesti
• ultrazvuka – odašiljanje ultrazvučnog vala, koji se odbija od prepreke te se prema vremenu potrebnom da se val vrati određuje udaljenost i oblik objekta
• biopsije endometrija – uzimanje uzorka tkiva sluznice endometrija i patohistološka obrada
• laparoskopije – endoskopska kirurška metoda kojom se provjerava stanje organa u trbušnoj šupljini

Liječenje upalne bolesti zdjelice

U liječenju se koriste antibiotici. Mogu se primjenjivati peroralno (na usta) ili u težim oblicima bolesti parenteralno (direktno u krv).  Sheme za antibiotsko liječenje su sljedeće:

Parenteralno:

• Shema A : cefalosporin/metronidazol,
• Shema B: klindamicin/gentamicin.

Ukida se nakon 72 sata uz kliničko poboljšanje.

Peroralno:

• Shema A: Kinolon +/- metronidazol,
• Shema B: Cefalosporin + doksiciklin +/- metronidazol.

Ukida se nakon 14 dana ili dok laboratorijski nalazi ne ukažu na poboljšanje.

Dodatne mjere uključuju:

• mirovanje i odmor,
• suzdržavanje od spolnih odnosa za vrijeme trajanja terapije,
• protuupalne lijekove (ibuprofen, indometacin),
• estrogensko/progesteronske lijekove koji imaju kontraceptivni učinak ,i štite jajnike od upalne reakcije.

U slučaju teškog općeg stanja, visokog febriliteta, mučnine, povraćanja, tuboovarijskog apscesa, neuspjeha peroralnog liječenja antibioticima, trudnoće i imunodeficijentnih stanja (HIV, imunosupresivna terapija)  pacijentica mora biti hospitalizirana.

• bakterijska infekcija
• bol u zdjelici
• upalna bolest zdjelice