Povodom Svjetskog dana astme, Hrvatsko torakalno društvo okupilo je vodeće domaće stručnjake za liječenje astme te objavilo upitnik koji će pacijentima pomoći pri samoprocjeni kontrole vlastite bolesti

U Hrvatskoj, procjenjuje se, do 250 000 osoba boluje od astme, a svaki drugi od njih (56%), ima nekontroliranu bolest, što ima posljedice ne samo na bolesnika, već i na njegovu obitelj, zdravstveni sustav, ali i ekonomsku situaciju, istaknula je Marina Lampalo, dr. med., specijalist internist, subspecijalist pulmologije. Upravo je iz tih razloga izrazito važno s liječnikom napraviti detaljnu anamnezu s ciljem definiranja učinkovite terapije, ustvrdili su stručnjaci  tijekom panel diskusije u organizaciji Hrvatskog torakalnog društva (Toraks), organizirane povodom Svjetskog dana astme. 

“Prema podacima WHO-a, astma je na visokom mjestu po uzroku gubitka godina zdravog života, odnosno po broju godina života provedenih s invalidnošću. Najviše pate naši pacijenti, kojima astma mijenja privatni i profesionalni život. Odustaju od druženja, aktivnosti, karijere, čujemo kako neki zbog nelagode odustaju i od korištenja terapije, što je potpuno pogrešno“, objašnjava Sanja Popović Grle, dr. med., specijalist internist, subspecijalist pulmologije s KBC-a Zagreb, ističući kako je, unatoč nizu nepoznanica, potrebno razbiti neke dugogodišnje mitove o astmi.

“Visoku kontrolu bolesti možemo postići edukacijom pacijenata i ostalih dionika zdravstvenog sustava te korištenjem kvalitetnih terapija. Najčešće su to inhalacijski kortikosteroid i dugo djelujući beta-2 agonist, a ne ono što se najčešće povezuje uz astmu – bronhodilatatori. Takva pak vrsta terapije, takozvana pumpica ili SABA inhalator, proširuje dišne puteve, čime pacijent postiže trenutno olakšanje, no ako ga se prečesto uzima, bronhodilatator prestaje djelovati, a jača i rizik od nagle smrti bolesnika“, dodaje dr. Popović Grle.

U skladu s promicanjem odgovornog stava prema kontroli astme, na stranicama Zaklade “Hrvatska kuća disanja“ dostupan je upitnik koji pacijentima može pomoći da procijene koliko kvalitetno pristupaju liječenju i kontroli bolesti. Iz njega se, primjerice, vidi kako bolesnik koji u godini dana treba više od 3 pakiranja lijeka ili više od 3 kanistara SABA inhalatora, ne postiže kontrolu nad bolešću i smatra se rizičnim pacijentom.

Na panel raspravi čulo se kako se uzbunom smatra i korištenje bronhodilatatora 4 puta dnevno, ili 3 – 4 dana zaredom, ali i noćna buđenja. S druge strane, stručnjaci su složni kako se definicijom dobre kontrole astme smatra ne-egzarcebacija, ne-hospitalizacija, nekorištenje SABA inhalatora, uredna plućna funkcija, dobra tolerancija napora, minimalni dnevni ili bez dnevnih i noćnih simptoma.

U sklopu Klinike za plućne bolesti Jordanovac bolesnicima je dostupna plućna rehabilitacija. Voditeljica  Tajana Jalušić Glunčić, dr. med., specijalist pneumofiziolog ističe kako je korist ovog programa nemjerljiva – cilj je naučiti astmatičare prepoznati pogoršanje bolesti kako bi na vrijeme mogli reagirati i javiti se liječniku.

“Pacijenti savladavaju tehnike disanja – kontrolu disanja i panike te pojačavaju fizičku aktivnost. No provodi se i edukacija pravilnog uzimanja lijeka, s naglaskom na kontinuirano uzimanje terapije. Uz partnerski odnos s pacijentom, rehabilitacija već nakon 3 tjedna pokazuje rezultate i bolesnik ima priliku živjeti kao da je bez astme“, pojašnjava dr. Jalušić Glunčić.

Klinička psihologinja Latinka Basara na kraju je zaključila kako svaki bolesnik ima pravo na svoju emotivnu reakciju i proces prilagodbe na kroničnu bolest.

“Riječ je o bolesti koja može biti vrhunski kontrolirana, zbog čega nije potrebno patiti. Pozivam bolesnike da kad bilo što osjete, da postoje stručnjaci koji im mogu pomoći, pogotovo tu na Jordanovcu.“

Kad je riječ o COVID-19 pandemiji, najnovije smjernice ukazuju kako oboljeli od astme nisu pod povećanim rizikom, no akademik Miroslav Samaržija istaknuo je kako bolesnici koji učestalo koriste bronhodilatatore ili velike količine kortikosteroida ipak spadaju u ugroženiju skupinu.

Kod astmatičara je najvažnije da nastave redovito piti propisanu terapiju kako bi nastavili držati bolest pod kontrolom. Osim toga, preporuka GINA-e (Globalna inicijativa za astmu), ali i svih liječnika je da se astmatičari mogu i trebaju cijepiti, jer su moguće nuspojave slabije od dobrobiti cjepiva.

Za postupak spirometrije nije potrebno raditi test na Covid-19, a pacijenti se ne moraju bojati zaraze, poručuje dr. Jalušić Glunčić te dodaje da to isto pokazuju i rezultati Europskog respiratornog društva. U 6 mjeseci praćenja, spirometrija nije bila mjesto zaraze i prijenosa korona virusa. 

Cjelokupnu snimku stručne tribine pogledajte na stranicama Zaklade “Hrvatska kuća disanja“, a javno-zdravstvenu kampanju možete pratiti i putem službene Facebook stranice Astma, što je to?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja