Ljudsko tijelo je dizajnirano da reagira na stres, no prevelike doze mogu ozbiljno narušiti naše zdravlje

Na primjer, ugledamo li jureći automobil dok prelazimo cestu, u tijelu će se pokrenuti orkestrirani proces kako bismo potrčali najbrže što možemo na drugu stranu ulice. Također, uoči važnog testa odgovor na stres može pomoći tijelu da radi više i ostane duže budno.

Dakle, u malim dozama stres može biti koristan jer nam omogućuje da se nosimo s potencijalno ozbiljnim prijetnjama. No, koktel hormona stresa pokreće se svaki puta kada osjećamo opasnost, pa čak i kada nismo životno ugroženi. Svakodnevni poslovni izazovi, odgoj djece, briga o najstarijim članovima obitelji, gubitak posla – svi ovi događaji izvor su stresa te je naša reakcija na njih iznimno ključna.

Naime, ako su te epizode učestale, a mi ne radimo ništa kako bismo otpustili stres, on lako može postati kroničan. Takve kontinuirane epizode stresa mogu ugroziti naše zdravlje, a upravo je negativan utjecaj stresa na zdravlje područje kojim se znanstvenici bave već desetljećima. Znanstvenici su, između ostalog, do sada utvrdili da stres može:

• povećati rizik od razvoja srčanih bolesti,
• utjecati na razvoj visokog tlaka i povišenog kolesterola,
• oslabiti imunološki sustav,
• izazvati glavobolju,
• potaknuti razvoj tjeskobe i depresije,
• izazvati nesanicu i poremećaje spavanja.

Srećom, stres se može ublažiti. Prvi korak ka smanjenju stresa je prepoznavanje i izbjegavanje okidača na koje možemo utjecati (pušenje, prejedanje, fizička neaktivnost) te prihvaćanje onih na koje ne možemo utjecati (smrt voljene osobe ili gubitak posla uslijed epidemije). U oba slučaja preporučuju se tehnike opuštanja. Sjajan učinak su pokazale meditacija, joga i vježbe dubokog disanja.

Veliku ulogu ima i higijena sna jer je san vrijeme u kojem se tijelo odmara. Zato se preporučuje odlaziti na spavanje i buditi svaki dan u isto vrijeme. Odlaske na spavanje i vrijeme buđenja potrebno je uskladiti s dnevnim rasporedom, no pritom treba imati na umu da nam je za potpun odmor potrebno oko 7,5 sati sna svaki dan.

Također, trebalo bi izbjegavati gledanje u monitor (laptop, mobitel, TV) barem sat vremena prije odlaska u krevet te spavati u mirnom te ne prehladnom niti pretoplom okruženju. Kako bi se spriječili problemi s usnivanjem, najmanje tri sata prije odlaska na spavanje ne preporučuje se piti napitke s kofeinom te alkohol, kao ni jesti hranu bogatu šećerima.

Zato je, uz sve navedeno, potrebno i pripaziti na prehranu. Preporučuje se svaki dan jesti sezonsko povrće i voće, po mogućnosti što više svježega te nekoliko puta na tjedan ribu. Na jelovniku bi se trebale naći i mahunarke te cjelovite žitarice, a pri izboru mesa prednost treba dati nemasnom.

Povećavanje unosa povrća i voća pomaže prirodnom jačanju imunološkog sustava. Ova cjelovita hrana sadrži fitonutrijente, antioksidanse, vlakna, zdrave masnoće i kiseline koji im daju živopisne okuse i boje. Preporučuje se svaki dan započeti zdravim obrokom koji će nam dati energiju za dan pred nama.

Svakako treba izbjegavati pekarske proizvode koji obiluju jednostavnim šećerima i ugljikohidratima koji su brzi izvori energije pa nakon takvog obroka razina glukoze u krvi brzo raste, ali i brzo pada uslijed čega nastupa nova epizoda gladi. Preporučuje se i smanjenje unosa skrivenih masti i šećera koji se nalaze u sokovima, gaziranim napicima, slatkišima i grickalicama.

I pravilna hidracija ima ogroman utjecaj na snagu imuniteta. Unosom vode tijekom dana toksini se ispiru te se sprječava njihovo nakupljanje u organizmu što bi moglo negativno utjecati na zdravlje. Zato se preporučuje piti barem osam čaša na dan. I to ne samo kada nastupi žeđ, jer to znači da je već nastupila dehidracija koja može uzrokovati glavobolju, gubitak koncentracije i umor.

Stres je i jedan od glavnih krivaca za osjećaj umora i nedostatka energije. Zbog nedostatka energije ljudi često biraju brzu hranu, a ako je prehrana jednolika i sadrži premalo hrane biljnog podrijetla, organizam ne dobiva sve hranjive tvari koje su mu potrebne, što ne uključuje samo vitamine, nego i esencijalne minerale. Među najčešćim uzrocima nedostatka vitamina su prekomjerni fizički i emocionalni stres, često uzimanje određenih vrsta lijekova, diuretika, kontracepcijskih tableta, antibiotika itd.

Također, manjak energije osjećamo kada znakovi nedostatka vitamina još nisu vidljivi. Iako o tome često ne razmišljamo, umor možemo osjetiti zbog nedostatka vitamina, osobito vitamina B2, B3, B5, B6 i C koji su saveznici zdravlja.

---

Sadržaj nastao u suradnji s Supradyn® Energija, multivitaminskim pripravkom s mineralima i koenzimom Q10 koji doprinosi normalnom metabolizmu stvaranje energije. Pripravak služi kao dodatak prehrani tijekom cijeloga dana. Dodatak prehrani nije zamjena uravnoteženoj i raznovrsnoj prehrani. Preporučamo uzimanje dodataka prehrani u okviru raznovrsne i uravnotežene prehrane te zdravog načina života.

LMR-CH-20210518-14