Kolposkopija je dijagnostički postupak u ginekologiji tijekom  kojeg se pomoću optičkog instrumenta – kolposkopa, pod različitim povećanjima i osvjetljenjima, pregledavaju stidnica, rodnica i vrat maternice.  Ova metoda je neobično važna jer se na taj način mogu naći mjesta na površini grlića sa kojih se biopsijom uzima materijal za patohistološku pretragu.

Metoda je jednostavna, bezbolna i neškodljiva, a tehnika samog pregleda traje 3 – 5 minuta.

Povijest kolposkopije

Pretragu je prvi put počeo koristiti njemački liječnik Hans Hinselmann 1925. godine, koji je razvio navedenu tehniku tražeći efektivan alat u prepoznavanju karcinoma vrata maternice, koji je predstavljao najraširenije maligno oboljenje toga doba. Navedena metoda se smatrala nepraktičnom, pa se traženje alternativnh postupaka za otkrivanje spomenutog zloćudnog tumora nastavilo.

Ranih 1940-ih godina George Papanicolaou je demonstrirao potencijalni citološki screening (Papa test) kao test za otkrivanje malignih stanja vrata maternice. U to vrijeme Papa test gotovo potpuno potiskuje kolposkopiju zbog svoje praktičnosti i efikasnosti, sve do 1960-ih. Zatim je uslijedilo ponovno “otkrivanje” kolposkopije kao komplementarnog testa za žene sa abnormalnim citološkim nalazima.

Danas kolposkopija  (grč. colpo – vagina, scope – gledati) uživa status gotovo univerzalno prihvaćene metode za najefektivniji naknadni test za žene za koje se sumnja da imaju lezije vrata maternice sa malignim potencijalom.

Indikacije za kolposkopiju

Papa test (citološka metoda) i kolposkopija, kao komplementarne metode probira, imaju visoku dijagnostičku vrijednost u detekciji premalignih (CIN I, II, III) i malignih lezija vrata maternice.

Kolposkopiju se može raditi tijekom svakog ginekološkog pregleda, ili najčešće kada postoji indikacija za to:

• prisutne promjene na vratu maternice – tzv. “ranice”,
• krvarenje nakon spolnog odnosa,
• nalaz Papa testa koji zahtijeva daljnja ispitivanja –CIN II, III.

 Druge indikacije obuhvaćaju:

• kondilome na vanjskim genitalnim organima, rodnici i vratu maternice,
• bijele promjene na vratu maternice (leukoplakija),
• upalu vrata maternice (cervicitis),
• polipe vrata maternice,
• neobjašnjiva vaginalna krvarenja,
• praćenje učinka terapije.

Tehnika izvođenja kolposkopije

Pacijenticama se prije kolposkopije savjetuje da od prethodnog dana:

• ne koriste vaginalete,
• ne prakticiraju spolne odnose,
• rodnicu ne ispiru dezinfekcijskim sredstvima,
• ne koriste tampone.

Sama kolposkopija je potpuno bezbolna, traje najčešće od 3 do 5 minuta.

Započinje kao redovan ginekološki pregled navedenim redoslijedom:

• postavljanje spekuluma;
• premazivanje vrata maternice 3% -tnom octenom kiselinom (30 sekundi)  – pod povećanjem (3-40x) se promatraju eventualne promjene;
• Schillingov test – vrat maternice se premazuje Lugolovom otopinom (jodna otopina), koja pomaže u vizualizaciji tkiva i izdvaja promjene koje zahtijevaju daljnja ispitivanja, što je izuzetno važno da bi se pravilno odredila odgovarajuća terapija;
• ciljana biopsija – uzimanje uzorka tkiva sa sumnjivog mjesta koje smo prethodnim metodama vizualizirali. Postupak nije bolan. Patolog mikroskopski pregledava uzorak i daje konačnu dijagnozu promjene.

Tijekom premazivanja octenom kiselinom i Lugolovom otopinom može se osjetiti blago peckanje, dok se nakon biopsije može javiti oskudno krvarenje i osjećaj nelagode u rodnici.

Analiza kolposkopskog nalaza

Normalan kolposkopski nalaz čini normalan pločasti epitel, normalan cilindrični epitel i normalna zona transformacije.

Abnormalan kolposkopski nalaz čini više kolposkopskih slika:

• ravni acidobijeli epitel (nezreli metaplastični epitel se nakon premazivanja 3%-tnom octenom kiselinom oboji u bijelo zbog velike gustoće jezgara),
• gusti acidobijeli epitel,
• fini mozaik,
• fine punktacije (crvene točkice koje predstavljaju abnormalne, raširene, izvijugane kapilare),
• grube punktacije,
• jod negativno polje (zdrav epitel se nakon premzivanja Lugolovom otopinom oboji u tamno, promjena koja je ostala svijetla/neobojena je sumnjiva i zahtijeva ciljanu biopsiju),
• atipične krvne žile.

Ginekolog analizira kolposkopski nalaz zajedno sa nalazom Papa testa i postupa prema stručnom algoritmu, koji će za određene slučajeve odrediti ili novu dijagnostičku mjeru ili neki terapijski postupak, odnosno ekspektativan stav (redovne kontrole).

• kolposkopija