Zaštitna oprema koju vatrogasci nose kako bi spasili živote možda istovremeno ugrožava njihovo zdravlje.

Novo znanstveno istraživanje upozorava na to da neki dijelovi vatrogasnih odijela sadrže kemikalije povezane s rakom i hormonalnim poremećajima – čak i u opremi koja se reklamira kao sigurnija i “bez PFAS-a“.

Prema novom istraživanju objavljenom 16. prosinca u znanstvenom časopisu Environmental Science & Technology Letters, dio vatrogasne zaštitne opreme sadrži bromirane usporivače gorenja – kemikalije koje usporavaju širenje vatre, ali su istovremeno povezane s ozbiljnim zdravstvenim rizicima, uključujući rak i poremećaje hormona.

Riječ je o jednoj od prvih detaljnih studija koja je ispitala nalaze li se ove kemikalije u vatrogasnim odijelima i u kojoj se mjeri mogu oslobađati tijekom korištenja.

Vatrogasci nose tzv. intervencijska odijela sastavljena od tri sloja – vanjskog sloja otpornog na vatru, srednjeg sloja koji sprječava prolaz vlage i mikroorganizama te unutarnje podstave koja pomaže u regulaciji tjelesne temperature.

Kako bi zadovoljili sigurnosne standarde Nacionalne udruge za protupožarnu zaštitu (NFPA), proizvođači ove slojeve tretiraju raznim kemikalijama koje smanjuju rizik od zapaljenja.

Godinama vatrogasci upozoravaju na PFAS – skupinu kemikalija koje su se ranije često koristile u opremi zbog otpornosti na vodu i masnoće, a povezane su s rakom i drugim zdravstvenim problemima.

Iako izravna povezanost PFAS-a iz opreme s bolestima kod vatrogasaca nije dokazana, brojne američke savezne države donijele su zakone kojima se od 2027. zabranjuje kupnja opreme tretirane PFAS-om. Zbog toga proizvođači postupno izbacuju te kemikalije iz upotrebe.

Rezultati i tijek istraživanja

Voditeljica istraživanja, profesorica Heather Stapleton sa Sveučilišta Duke, navela je kako se među stručnjacima pojavila sumnja da neki proizvođači u tekstilima bez PFAS-a koriste bromirane usporivače gorenja. Zbog poznate toksičnosti nekih od tih spojeva zatražila je uzorke opreme kako bi ih testirala.

Istraživački tim analizirao je 12 kompleta vatrogasne opreme – devet proizvedenih između 2013. i 2020. godine te tri iz 2024. godine koji su se reklamirali kao “bez PFAS-a”. Svaki sloj opreme testiran je kako bi se utvrdilo koje su kemikalije prisutne i u kojoj se mjeri mogu prenijeti tijekom uobičajenog nošenja.

Rezultati su pokazali da su stariji kompleti sadržavali PFAS, dok je novija oprema iz 2024. imala vrlo malo ili nimalo tih kemikalija, što potvrđuje tvrdnje proizvođača. Međutim, svi testirani kompleti – bez iznimke – sadržavali su bromirane usporivače gorenja, često u većim količinama nego PFAS.

Najviše razine tih kemikalija pronađene su upravo u opremi označenoj kao “bez PFAS-a”, osobito u sloju koji služi kao barijera protiv vlage. To upućuje na mogućnost da proizvođači namjerno koriste bromirane usporivače gorenja kako bi nadomjestili PFAS i istovremeno zadovoljili protupožarne standarde.

Kemikalija koja se najčešće pojavljivala bila je dekabromodifenil etan (DBDPE). Iako nije detaljno istražena u SAD-u, studija iz Kine iz 2019. povezala je izloženost toj tvari s poremećajima rada štitnjače kod radnika u proizvodnji.

Profesorica Stapleton priznaje da ju je iznenadilo korištenje DBDPE-a u vatrogasnoj opremi jer ima slična svojstva kao decaBDE – vrlo toksična kemikalija koja je u velikoj mjeri povučena iz upotrebe diljem svijeta.

U starijoj opremi najviše kemikalija pronađeno je u vanjskom sloju, vjerojatno zbog dima i čađe tijekom intervencija. Kada građevinski materijali gore, mogu u zrak ispuštati bromirane usporivače gorenja koji se talože na opremi i teško se ispiru pranjem.

Ipak, prisutnost tih kemikalija u unutarnjim slojevima pokazuje da izvor nije samo izloženost požarima, već i sam proizvodni proces.

Znanstvenici zasad ne znaju koliko se tih tvari apsorbira u tijelo vatrogasaca ni kakvi bi mogli biti dugoročni učinci na zdravlje. No, rezultati su posebno važni jer je vatrogasna oprema vrlo skupa i često se koristi dugi niz godina.

Kako ističu autori studije, vatrogasne postrojbe moraju uzeti u obzir i financijski i zdravstveni aspekt odluke o zadržavanju ili zamjeni opreme. Dobra vijest je da neki proizvođači već nude odijela bez PFAS-eva i bromiranih usporivača gorenja, a stručnjaci pozivaju na veću transparentnost.

Vatrogasci su već izloženi brojnim opasnim kemikalijama tijekom svojeg posla – i ne bi trebali dodatno riskirati zdravlje zbog opreme koja bi ih trebala štititi.

Pročitajte i ove članke:

• Ove štetne tvari nalaze se gotovo svugdje! Evo kako smanjiti izloženost
• Novo istraživanje: Papirnate slamke možda nisu bolje za okoliš od plastičnih! Evo koju štetnu tvar sadrže i u kojim količinama
• Je li ovo krivac za drastičan porast raka debelog crijeva među mlađima od 50?

• bromirani usporivači goriva
• istraživanje
• zaštitna oprema vatrogasaca

Učitaj više izvora