Rinomanometrija je dijagnostički alat za procjenu nosne opstrukcije, odnosno začepljenosti nosa, na temelju procjene otpora strujanja zraka kroz nos.

Pretraga je kompjuterizirana i mjeri protok zraka i tlakove tijekom prolaska zračne struje kroz nosnu šupljinu iz čega je zatim moguće izračunavanje otpora strujanja zraka.

Ukratko, povišen tlak tijekom disanja posljedica je povećanog otpora kroz nosnu šupljinu što znači da postoji određen uzrok opstrukcije.
Rinomanometrija može biti prednja (mjeri protok kroz jednu nosnicu) ili stražnja (mjeri protok kroz obje nosnice istovremeno).

Kada se izvodi rinomanometrija?

Osjećaj začepljenog nosa je čest nalaz kod pacijenata, a dosta je subjektivan te ga je teško točno kvantitificati jer se percepcija začepljenosti mijenja, a uzroke nije lako prepoznati.
Rinomanometrija se radi kad postoji sumnja ili potreba za dijagnostičkom obradom:

• devijacija nosnog septuma,
• vrlo uski nos s teško prohodnim nosnim šupljinama,
• alergijski rinitis,
• nosni polipi,
• infekcije,
• prije ili poslije kirurških zahvata za praćenje stanja,
• evaluacija opstruktivne apneje u spavanju ili hrkanja,
• tumori.

Kako se izvodi rinomanometrija?

Prednjom rinomanometrijom uvodi se sonda kroz nosnice i mjeri protok zraka kroz samo jednu stranu nosa, dok se u stražnjoj rinomanometriji sonda nalazi u usnoj šupljini te istovremeno daje podatke za obje strane nosa.

U praksi se češće radi prednja rinomanometrija.

Priprema

Pacijenta se zamoli da ispuše nos i sjedne uspravno, sonda sa senzorom postavi se u jednu nosnicu te maska na lice pacijenta. Pacijent ne smije disati na usta, samo na nos. Ponekad se mjeri protok zraka prije i poslije primjene nosnog dekongestiva kako bi se usporedilo postoji li razlika.

Nalaz se sastoji od četiri faze:

1. uzdižuća inspiratorna faza – protok zraka se ravnomjerno ubrzava do tzv. peak flowa kada se stacionira,
2. silazeća inspiratorna faza,
3. uzdižuća ekspiratorna faza – strujanje mijenja smjer u izdisaj i izdisajni peak flow,
4. silazna ekspiratorna faza.

Interpretacija nalaza

Ondje gdje postoji deformacija, tlak zraka je viši uz smanjenu vrijednost protoka zraka. Što je razina tlaka zraka niža, to je protok bolji.

Referentne vrijednosti koje su uzete za ovu pretragu su da je protok normalan do 0.19 Pa/cm³/s, a sve više od tog je patološko.
Ako se želi napraviti usporedba protoka prije i poslije primjene dekongestiva, mogu se dobiti različiti nalazi.

U slučaju da otpor padne nakon primjene dekongestiva, uzrok začepljenosti nosa je edematozna sluznica, no ako vrijednost otpora ostane nepromijenjena, uzrok je mehaničke prirode (najčešće devijacija septuma nosa ili polipi).

Iako je rinomanometrija koristan dijagnostički alat, ponekad može dati paradoksalne nalaze koji nisu u skladu s rinoskopskim nalazom stoga nije u potpunosti pouzdana, usprkos svojoj objektivnosti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• rinomanometrija