“T-Rex ruke” tijekom spavanja: Ova poza je znak autizma?

T-Rex ruke tijekom spavanja

Na društvenim mrežama sve češće nailazimo na trendove samodijagnosticiranja autizma – i to na temelju jednostavnih pokreta tijela poput tzv. “T-Rex ruku” tijekom spavanja.

No, stručnjaci upozoravaju da ovakvi zaključci mogu stvoriti štetne zablude o autizmu. U nastavku otkrivamo što znanost zapravo kaže o “T-Rex rukama” i kako prepoznati pravu sliku autizma.

T-Rex ruke i autizam – zašto ova poza nije dijagnostički pokazatelj?

Na društvenim mrežama sve je više korisnika koji sami sebi dijagnosticiraju autizam jer često, čak i tijekom sna, drže ruke savijene u tzv. “T-Rex pozi”.

Riječ je o položaju u kojem su ruke savijene pod kutom od 90°, a dlanovi usmjereni prema naprijed ili zadržani blizu tijela.
Na društvenim mrežama sve je više korisnika koji sami sebi dijagnosticiraju autizam jer često, čak i tijekom sna, drže ruke savijene u tzv. T-Rex pozi
FOTO: Shutterstock

Međutim, stručnjaci upozoravaju da ovakvo držanje ruku ne znači nužno da je osoba neurodivergentna. Pritom ističu važnost borbe protiv dezinformacija o autizmu koje se šire putem društvenih mreža.

Iako je u SAD-u autizam dijagnosticiran kod otprilike jednog djeteta na 36 djece i oko 2,21 % odraslih, i dalje postoji mnogo mitova i zabluda. Među njima se u posljednje vrijeme ističe uvjerenje da “T-Rex ruke” mogu biti znak autizma – i to bez ikakvih znanstveno utemeljenih dokaza.

Prema Rosie Neustadt, kliničkoj direktorici u Circle Care Services i certificiranoj analitičarki ponašanja, ovakva poza može pružiti osjećaj sigurnosti ili pomoći kod senzornih preopterećenja. Također, može se raditi o tzv. stimminguobliku samostimulirajućeg ponašanja koje je često kod osoba s autizmom.

No, Neustadt jasno poručuje – samo prisustvo T-Rex poze nije dovoljno da bi se zaključilo da osoba ima autizam.

Mnogi ljudi koji nisu u spektru također imaju senzorne potrebe i određeni položaji tijela im mogu pružiti smirenje i osjećaj sigurnosti, objašnjava Neustadt za portal WellnessPulse.

Jesu li T-Rex ruke povezane s drugim stanjima?

Neki su korisnici TikToka otišli korak dalje pa uz autizam “T-Rex ruke” povezuju i s ADHD-om, pa čak i s traumama ili znakom da je osoba u trajnom stanju “borbe ili bijega” (fight or flight). No, stručnjaci tvrde da ovakva tumačenja nemaju uporište u znanosti.

Psihologinja i profesorica Inna Kanevsky iz San Diego Mesa Collegea, u svojem TikTok videu objašnjava da spavanje u takvoj pozi ne može značiti da je osoba u stanju borbe ili bijega jer je tada aktiviran simpatički živčani sustav, a u snu smo najčešće u parasimpatičkom – dakle, opuštenom – stanju.

@dr_inna

The transmission of this kind of stuff on social media is a fascinating phenomenon. Fascinating, but also concerning. There is no systematic empirical support for any of it, and the terms a widely misused and lose all meaning. And no, you “relating” to a made-up explanation doesn’t make it a real.

♬ original sound – Inna Kanevsky, Ph. D.

Zašto nije pametno sam sebi dijagnosticirati autizam?

Neustadt ističe da osobe s autizmom često imaju specifične pokrete rukama – poput mahanja, uvijanja ili ponavljajućih gesta – koje mogu biti oblik neverbalne komunikacije ili način izražavanja emocija i nošenja sa senzornim podražajima. Međutim, dijagnoza autizma uključuje puno više od samo jednog ponašanja.

Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje (DSM), da bi se postavila dijagnoza autizma, moraju biti prisutni trajni nedostaci u socijalnoj komunikaciji i interakciji te barem dva od četiri oblika ograničenog, ponavljajućeg ponašanja.

Dezinformacije na društvenim mrežama – problem s ozbiljnim posljedicama

Unatoč tome što društvene mreže mogu biti korisne za širenje svijesti o autizmu, one su i plodno tlo za širenje netočnih informacija. Studija iz 2023. je pokazala da se većina YouTube sadržaja o autizmu temelji na osobnim iskustvima, a samo 22 % videa dolazi od stručnjaka.

Analiza 133 najpopularnija videa s oznakom #Autism na TikToku, koji su ukupno imali 11,5 milijardi pregleda, pokazala je da je samo 27 % bilo točno, 41 % netočno, a 32 % preopćenito.

Među dezinformacijama su se našle i tvrdnje da se autizam može “izliječiti” proizvodima ili da ga uzrokuju cjepiva – što je znanstveno potpuno neutemeljeno.

Također, postoji rizik od pretjeranog poistovjećivanja jedne osobne priče s čitavim autističnim spektrom, čime se narušava cjelovita i točna slika ovog složenog stanja. 

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Aragon-Guevara, D. i sur. (2025). The Reach and Accuracy of Information on Autism on TikTok. J. Autism Dev. Disord., 55(6): 1953–1958.
  2. Krištopaitytė, E. (2025). Sleeping with T-Rex Arms Doesn’t Mean You Have AutismWellnessPulse.
  3. Bakombo, S. i sur. (2023). The Influence of Social Media on the Perception of Autism Spectrum Disorders: Content Analysis of Public Discourse on YouTube Videos. Int. J. Environ. Res. Public Health, 20(4): 3246. 

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu