7 korisnih savjeta koje trebate znati o svojoj anksioznosti

Anksioznost je danas jedan od najčešćih mentalnih poremećaja na svijetu

Anksioznost je danas jedan od najčešćih mentalnih poremećaja na svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 2019. godine čak je 301 milijun ljudi patilo od anksioznosti.

U SAD-u oko trećinu odraslih u nekom trenutku svojeg života doživi neki oblik tjeskobe, a prošle godine gotovo 20 % odraslih je imalo anksiozni poremećajčešće žene (23,4 %) nego muškarci (14,3 %).

Simptomi često počinju u djetinjstvu ili adolescenciji.

Rezultati ankete Američke psihijatrijske udruge iz 2024. godine pokazuju da se odrasli sve više osjećaju tjeskobno. Čak 43 % odraslih u SAD-u kaže da se osjeća tjeskobnije nego prošle godine, a razlozi su često trenutni događaji, poput gospodarskih kretanja, izbora ili nasilja.

Sedam ključnih savjeta za upravljanje anksioznošću

Iako tjeskoba može biti neugodan osjećaj, ona također nosi i vrijednu poruku o našim vrijednostima i granicama. Evo sedam ključnih savjeta koji vam mogu pomoći da bolje razumijete svoju anksioznost i naučite njome upravljati.

1. Umjerena anksioznost može biti korisna

Blagi oblik tjeskobe može vas motivirati, pomoći vam da budete marljiviji i savjesniji. Pretjerana tjeskoba i stres negativno utječu na tijelo – od mišićno-koštanog sustava, preko srca i pluća, do probavnog sustava.

Kronični stres može uzrokovati umor, glavobolje, razdražljivost i otežanu koncentraciju. Ključno je prepoznati kada anksioznost prelazi granicu i počinje ometati svakodnevni život.

2. Anksioznost vas povezuje s vašim vrijednostima

Vaša tjeskoba često reflektira ono što vam je važno. Briga o prijateljstvu, radnoj etici ili obiteljskim obavezama pokazuje da ste povezani sa svojim unutarnjim vrijednostima.

Umjesto da je doživljavate kao neprijatelja, zahvalite svojoj tjeskobi što vas podsjeća na ono što je važno u vašem životu.

Vaša tjeskoba često reflektira ono što vam je važno
FOTO: Shutterstock

3. Naša anksioznost ima evolucijsku ulogu

Mozak i tijelo stalno balansiraju između sigurnosti i povezivanja s drugima, izbjegavajući potencijalne prijetnje.

Naš autonomni živčani sustav neprestano procjenjuje što je sigurno, a što opasno, što može dovesti do reakcija poput straha ili povlačenja. Razumijevanje ovih mehanizama smanjuje samokritičnost i pomaže da se prema sebi odnosite s više suosjećanja.

4. Primjećivanje aksioznosti vodi k iscjeljenju

Tjeskoba može biti signal što trebate učiniti kako biste izgradili otpornost i samopouzdanje. Često nas upravo stvari koje izbjegavamo, jer nas plaše, vode prema osobnom rastu i razvoju.

5. Uloženi trud jača um i tijelo

Vaše misli, bilo da brinete, previše analizirate ili katastrofirate, mogu se smiriti ako se svjesno usredotočite na sadašnji trenutak. Važno je djelovati promišljeno i ne dopustiti da impulzivne reakcije naruše kvalitetu vašeg života.

6. Izbjegavanje pojačava anksioznost

Kada se stvari koje nas plaše izbjegavaju, to često stvara samopodržavajući ciklus. Primjerice, izbjegavanje socijalnih situacija može dodatno učvrstiti nesigurnost. Suočavanje s izazovima, iako neugodno, može prekinuti ovaj ciklus.

7. Anksioznost može postati dio identiteta

Ako se tjeskoba razvije u djetinjstvu ili adolescenciji, lako postane dio vaše osobnosti. Učenje da se prepoznate kao “osoba s anksioznošću” umjesto “anksiozna osoba” može vam pomoći da se ne poistovjećujete sa svojim strahovima i da njima upravljate na zdrav način.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Saznajte više o anksioznosti u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu