Mjerenje krvnog tlaka sastoji se od dvije vrijednosti koje predstavljaju sistolički i dijastolički tlak. Sistolički tlak označava vrijednost tlaka u arterijama tijekom otkucaja srca, dok dijastolički tlak predstavlja vrijednost tlaka kada se srce odmara između dva otkucaja. Obje vrijednosti zajedno pružaju važan uvid u zdravlje srca i krvožilnog sustava.

Sistolički i dijastolički tlak – što znače?

Kada srce pumpa krv, ona se ne kreće kontinuiranim tijekom, već pulsira, mijenjajući tlak tijekom i između otkucaja.

Zdravstveni djelatnici koriste ove dvije vrijednosti kako bi ocijenili stanje krvožilnog sustava. Ponekad se više pažnje posvećuje povišenom sistoličkom tlaku jer on može biti bolji pokazatelj rizika za bolesti srca, osobito kod starijih osoba.

Važnost praćenja krvnog tlaka

Sistolički i dijastolički tlak mogu ukazivati na različite zdravstvene probleme. Visoke vrijednosti obaju tlakova upućuju na hipertenziju, dok preniski tlak može značiti da vitalni organi ne dobivaju dovoljno krvi.

Normalne vrijednosti su:

• sistolički tlak – manji od 120 mmHg
• dijastolički tlak – manji od 80 mmHg.

Vrijednosti iznad ovih granica upućuju na različite stupnjeve povišenog krvnog tlaka, a značajno povišeni tlak može dovesti do srčanog ili moždanog udara.

Visok sistolički tlak

Sistolički tlak raste kod tjelesne aktivnosti, stresa ili bilo kakvog povećanog rada srca, što je u tim trenucima normalno. Međutim, ako je sistolički tlak povišen čak i u stanju mirovanja, to se smatra hipertenzijom.

Podjela po stupnjevima:

• 130 – 139 mmHg – hipertenzija 1. stupnja (moguće je kontrolirati promjenom životnog stila i povremenim lijekovima)
• 140 mmHg i više – hipertenzija 2. stupnja (potrebna je redovita terapija)
• 180 mmHg i više – hipertenzivna kriza (potrebna je hitna liječnička pomoć).

Sistolički i dijastolički tlak treba mjeriti u stanju odmora kako bi rezultat bio točan.

Nizak sistolički tlak

Vrijednosti ispod 90 mmHg smatraju se niskim krvnim tlakom (hipotenzija). Simptomi mogu uključivati vrtoglavicu, nesvjesticu i slabost. U težim slučajevima može doći do smanjenog protoka krvi u organe, što predstavlja opasnost po život.

Hipotenzija može nastati zbog dehidracije, velikog gubitka krvi ili slabosti srčanog mišića. Također se može pojaviti kod nagle promjene položaja tijela (ortostatska hipotenzija).

Visok dijastolički tlak

Dijastolički tlak se odnosi na stanje arterija dok se srce odmara. Povišeni dijastolički tlak može ukazivati na dugotrajan stres na krvne žile, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Stupnjevi povišenog dijastoličkog tlaka:

• 80 – 89 mmHg – hipertenzija 1. stupnja
• 90 mmHg i više – hipertenzija 2. stupnja
• 120 mmHg i više – hipertenzivna kriza (potrebna je hitna medicinska intervencija).

Nizak dijastolički tlak

Kada dijastolički tlak padne ispod 60 mmHg, to može biti znak dehidracije, unutarnjeg krvarenja ili širenja krvnih žila. U nekim slučajevima dolazi i do osjećaja slabosti ili gubitka svijesti.

Kako pravilno mjeriti krvni tlak?

Da bi mjerenje bilo točno, važno je slijediti određene korake:

• odmorite najmanje pet minuta prije mjerenja
• sjedite opušteno, s rukom u razini srca
• ne križajte noge
• mjerite tlak u mirnom okruženju, s praznim mjehurom.

S obzirom na to da tlak varira tijekom dana, preporučuje se mjerenje ujutro prije doručka i navečer prije spavanja – uvijek u slično vrijeme kako biste mogli pratiti eventualne promjene.

Pročitajte i ove članke:

• Visoki tlak bez simptoma: Trebate li piti lijekove?
• Tlak 180/120 i viši: Kako si pomoći prije nego dođe hitna?
• Trik od 2 minute koji ekspresno snižava visoki krvni tlak.

• Sistolički i dijastolički tlak

Učitaj više izvora