Konvencionalni “test bijelim rukavicama” za otkrivanje prašine danas nije toliko poznat jer se rukavice ne nose rutinski. Mikroskopske klice, virusi i mikroorganizmi koji mogu uzrokovati bolest nisu vidljivi golim okom. Međutim, postizanje zdravog životnog okruženja ne zahtijeva dezinfekciju cijelog doma. Važnije pitanje je koliko čist mora biti vaš dom.

Presudno je uzeti u obzir članove vašeg kućanstva i njihove specifične potrebe. Primjerice, ako imate bolesnu osobu, vrlo malu djecu ili nekoga s oslabljenim imunološkim sustavom, vaš dom može zahtijevati dodatnu pozornost.

To uključuje nadilaženje pukog čišćenja – dezinfekciju (koja ubija klice) i sanitaciju (koja smanjuje broj klica) – a oboje pomaže u sprječavanju širenja bolesti.

Koja mjesta trebamo najviše čistiti?

Mjesta koja se rjeđe koriste treba očistiti kada se zaprljaju, a to može uključivati usisavanje tepiha ili brisanje prozorskih dasaka ili podova sapunom i vodom. Alexandre Seguin, certificirana prevencionistica infekcija u Medicinskom centru Sveučilišta RUSH u Chicagu, za WebMD tvrdi da ovi predmeti općenito ne zahtijevaju dezinfekciju svaki put kada se čiste.

Deirdre Kent, vlasnica Good Woman Cleaning Services, priznaje da ljudi vode užurbane živote i naglašava da nije previše fiksirana na dezinfekciju svake stvari. Umjesto toga, predlaže rastavljanje zadataka i popis osnovnih dnevnih dužnosti održavanja, kao što su čišćenje ulaza, pranje suđa i redovito ispiranje umivaonika u kupaonici.

Za tjedne zadatke usredotočite se na čišćenje kuhinjskih aparata i podova, temeljito čišćenje kupaonice te usisavanje i čišćenje spavaćih soba i drugih stambenih prostora. Površine koje često dodirujete, poput radnih ploča, kvaka i prekidača za svjetlo, treba očistiti i zatim dezinficirati.

Kent također ističe područja koja se često zanemaruju, poput brtve za sudoper, stropnih ventilatora i raznih kuhinjskih detalja. Naglašava da je održavanje dobre higijene i čistoće u kućanstvu ključno za držanje klica podalje.

Preporučuje se racionalizirati sredstva za čišćenje i pronaći pristup koji vam odgovara te izvršiti prilagodbe prema potrebi. Osim toga, Kent predlaže uključivanje jednog po jednog dodatnog zadatka kako bi se napravila primjetna razlika.

Kvaliteta zraka

Kada je riječ o kvaliteti zraka, uzmite u obzir da različiti izvori poput kuhanja, proizvoda za čišćenje, predmeta za osobnu njegu i kućanskih aparata mogu unijeti čestice i zagađivače u zrak. Čistači zraka mogu pomoći u uklanjanju tih zagađivača, ali važno je odabrati one koji se temelje na filtraciji kako biste izbjegli štetne nusprodukte.

HVAC uređaji (heating, ventilation and air conditioning) poput ventilatora s povratom topline i povratom energije poboljšavaju ventilaciju i mogu smanjiti troškove energije. Ovlaživači i odvlaživači također su korisni za održavanje odgovarajuće razine vlažnosti.

Na kraju vrijedi napomenuti da je EPA utvrdila da neka sredstva za dezinfekciju zraka ne ispunjavaju svoje marketinške tvrdnje da steriliziraju, dezinficiraju ili ubijaju klice ili bakterije u zraku.

Pročitajte i ove članke:

• Protiv kašlja, alergija i osipa: 7 načina kako detoksicirati dom na prirodan način
• Kako ukloniti neugodan miris iz hladnjaka? Trebaju vam samo dva sastojka koja već imate kod kuće
• Vi spavate, a kuća se “sama pere”: Osam trikova za najlakše čišćenje doma.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Dvije namirnice koje su stekle veliku popularnost

Chia puding s grčkim jogurtom: Nutricionistica donosi recepte za zdravi kremasti obrok

• Zrinka Babić
• 5 min čitanja

• čišćenje
• čistoća doma
• dezinfekcija
• klice
• koja mjesta trebamo najviše čistiti
• kvaliteta zraka