Borovnice, već prozvane „supervoćem“ zbog svoje sposobnosti umanjivanja rizika od srčanih bolesti i raka, mogle bi postati još jedno oružje u borbi protiv Alzheimerove bolesti. Plod borovnice je pun zdravih antioksidansa, a oni mogu pripomoći prevenciji razornih posljedica ovog vrlo rasprostranjenog oblika demencije.

Dr. Robert Krikorian, znanstvenik čiji rad podupiru  U.S. Highbush Blueberry Council,  National Institute on Aging i Wild Blueberries of North America, održao je predavanje na  251. godišnjem skupu American Chemical Society (ACS), najvećeg znanstvenog društva na svijetu, iz kojeg citiramo: „Naši novi rezultati potvrđuju one iz prethodnih istraživanja na životinjama i preliminarnih studija na ljudima, dajući potporu ideji da borovnice mogu stvarno koristiti poboljšanju pamćenja i kognitivnih funkcija kod nekih starijih osoba. Blagotvorni učinci borovnica pripisuju se flavonoidu antocijanu, za kojeg je utvrđeno da poboljšava sposobnosti spoznaje“.

Klinička ispitivanja s borovnicama

Dr. Krikorian je sa suradnicima iz University of Cincinnati Academic Health Center proveo dva istraživanja na ljudima, kao nastavak ranijih kliničkih ispitivanja.

U jedno istraživanje je bilo uključeno 47 odraslih osoba u dobi od 68 ili više godina, s blagim smanjenjem kognitivne funkcije, što predstavlja rizičnu skupinu za razvoj Alzheimerove bolesti. Pacijenti su uzimali ili liofilizirane (sušene smrzavanjem) borovnice u prahu, u dozi koja je odgovarala jednoj šalici borovnica dnevno, ili placebo prašak.

Nakon 16 tjedana je zapaženo poboljšanje kognitivnih sposobnosti i funkcije mozga kod onih koji su dobivali prašak od borovnica, u usporedbi s grupom koja je primala placebo. Skupina na borovnicama je pokazivala poboljšanu memoriju i napredniji pristup riječima i pojmovima.

Provedena je i funkcionalna magnetska rezonanca (fMRI) koja je pokazala povećanu aktivnost mozga osoba koje su primale borovnice u prahu.

Drugo je istraživanje obavljeno je na 94 osobe u dobi od 62 do 80 godina, podijeljene u četiri skupine. Sudionicima nisu klinički utvrđivani problemi spoznaje, ali oni su subjektivno osjećali slabljenje sposobnosti pamćenja. Skupine su primale prašak od borovnice, riblje ulje i prašak od borovnice zajedno, ili placebo.

Rezultati nisu bili toliko snažno izraženi kao kod prvog istraživanja. Kognitivne sposobnosti su se nešto poboljšale kod skupina na prašku od borovnica ili ribljem ulju zasebno, ali poboljšanje pamćenja nije bilo jako izraženo. Dr. Krikorian smatra da je učinak bio slabiji nego kod prethodnog istraživanja, zato što su sudionici imali manje ozbiljne probleme pri ulasku u ispitivanje.

Ova dva istraživanja pokazuju da borovnice mogu biti učinkovitije u liječenju bolesnika s kognitivnim oštećenjima, ali ne mogu pokazati mjerljive koristi za osobe koje imaju manje izražene probleme s pamćenjem ili kod kojih se još nisu razvili kognitivni problemi.

• alzheimerova bolest
• antioksidansi
• borovnice