Liječnici primijetili zabrinjavajući trend nakon toplinskih valova: Najviše stradaju djeca!

Ekstremni toplinski valovi mogli bi biti okidač za napade astme, a posebno opasnima pokazale su se visoke temperature tijekom noći

Ekstremni toplinski valovi mogli bi biti okidač za napade astme, a posebno opasnima pokazale su se visoke temperature tijekom noći, otkriva novo istraživanje američkih znanstvenika.

Stručnjaci upozoravaju kako dugotrajna izloženost vrućini može pogoršati simptome, osobito kod djece i osoba koje žive u slabije opremljenim kućanstvima.

Nova studija objavljena u časopisu GeoHealth pokazala je da bolnice u Baltimoreu bilježe porast hitnih prijema zbog astme u tjednima nakon toplinskih valova.

Istraživači su analizirali 819 slučajeva odraslih i 695 slučajeva djece koji su tijekom ljeta 2016. – 2022. godine završili na hitnoj pomoći zbog astme. Dobivene podatke usporedili su s dnevnim i noćnim temperaturama u četvrtima u kojima su pacijenti živjeli.

Pokazalo se da su četvrti s najvećim porastima noćnih temperatura imale i najveći broj hitnih slučajeva povezanih s astmom.

Djeca su nakon noćnih toplinskih valova imala između 28 i 47 % veći rizik od teškog napada astme, dok je kod odraslih rizik bio veći između 26 i 40 %.

Znanstvenici ističu da višednevna izloženost visokim noćnim temperaturama može postupno pogoršavati simptome astme. Dr. Meredith McCormack sa Sveučilišta Johns Hopkins objašnjava:

Napad astme često započinje pojačanim simptomima poput kašlja, stezanja u prsima i otežanog disanja. Ljudi u početku pokušavaju sami ublažiti simptome inhalatorima prije nego što potraže hitnu pomoć, zbog čega može proći nekoliko dana do odlaska u bolnicu.

Djeca nakon noćnih toplinskih valova imaju između 28 i 47 posto veći rizik od teškog napada astme, dok je kod odraslih rizik između 26 i 40 posto
FOTO: Shutterstock

Posebno su opasni domovi bez klima-uređaja

Noćne vrućine dodatno opterećuju osobe s astmom jer se tijelo tijekom noći ne uspijeva dovoljno odmoriti i oporaviti.

Osim toga, određeni obrambeni mehanizmi organizma prirodno su slabiji tijekom noći. Primjerice, razina adrenalina oko tri sata ujutro prirodno pada, što može otežati kontrolu simptoma astme.

Jedan od autora istraživanja, profesor Benjamin Zaitchik, upozorava kako situacija može biti posebno teška za ljude koji žive bez klimatizacije:

Kada je noću vruće, boravak u gornjim sobama bez klima-uređaja može postati gotovo nepodnošljiv. To ne utječe samo na kvalitetu života nego u nekim slučajevima može imati i ozbiljne zdravstvene posljedice.

Istraživači smatraju da bi sustavi upozorenja na ekstremne vrućine trebali više pažnje posvetiti noćnim temperaturama, a ne samo dnevnim prognozama.

Također, ističu da bi gradovi trebali pratiti temperature po kvartovima jer razlike između pojedinih dijelova grada mogu biti velike. Istraživači zaključuju:

Kada temperaturu pratimo na razini pojedinih četvrti, možemo uočiti obrasce koje regionalni meteorološki podaci ne pokazuju. Takve informacije ključne su za bolju zaštitu ranjivih skupina.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu