Pozitivne afirmacije – zašto bismo ih trebali koristiti?
- Budite prvi i komentirajte!
- 8 min čitanja
Pozitivne afirmacije predstavljaju intervenciju pozitivne psihologije koja je nastala sredinom prošloga stoljeća. Iako se od tada pripisuje brojnim religijskim i kulturnim običajima, ova intervencija ima svoju znanstvenu pozadinu i porijeklo u pozitivnoj psihologiji, odnosno psihoterapiji koja je napravila ogromne korake u liječenju brojnih poremećaja i promicanju ljudske dobrobiti.
Pozitivne afirmacije – otkud potječu?
Pozitivne afirmacije su produkt pozitivne psihologije, grane psihologije koja se bavi istraživanjem faktora koji omogućuju pojedincima, obiteljima i zajednicama da se razvijaju, napreduju, usavršavaju i optimalno funkcioniraju.
Pozitivna psihologija je usmjerena na izvore psihološke dobrobiti pojedinca, na njegova pozitivna iskustva i pozitivne emocije, individualne razlike u ljudskim snagama i vrlinama, pozitivne institucije i sve ono što život čini vrijednim življenja.
Danas se pozitivne afirmacije često pripisuju nekim spiritualnim i duhovnim metodama meditacije, a zapravo je riječ o psihoterapijskoj intervenciji koja postoji već godinama. No, zbog sve većeg broja psihičkih smetnji u društvu, pozitivna psihologija se teško probija među ljude jer je još uvijek naglasak na psihopatologiji.
Što su pozitivne afirmacije i za što služe?
Pozitivne afirmacije su jednostavne izjave koje su osmišljene kako bi stvorile određenu promjenu nabolje kod pojedinca koji ih koristi. Osim što su motivirajuće, afirmacije mogu poslužiti i kao inspiracija ili jednostavni podsjetnik vlastitih vrlina i snaga.
Također mogu poslužiti za usmjeravanje pažnje na određene ciljeve tijekom tjedna, a upravo zato što su toliko jednostavne i samomotivirajuće, djeluju na osobu puno snažnije od kompleksnijih izjava. Naime, naš mozak sve informacije koje primamo želi pojednostaviti te nas upravo zato privlači sve što je jednostavno i logično te lako shvatljivo kao što je jedna obična pozitivna afirmacija.
Kao što je već spomenuto, pozitivna afirmacija je vrsta pozitivne intervencije u psihoterapiji. Istraživanje objavljeno u poznatom znanstvenom časopisu Journal of Clinical Psychology ističe kako se ovakva vrsta pozitivne intervencije koristi i za specifične kliničke probleme kao što su depresija, tjeskoba, shizofrenija, gubitak voljene osobe, tuga, problemi u odnosima itd.
Iako to ime može sugerirati, pozitivne psihoterapijske intervencije ne impliciraju da je ostatak psihoterapijskih metoda negativan. Poanta je u tome da se pozitivne afirmacije kao vrsta psihoterapijskih metoda razlikuju od klasičnih recepata samopomoći koji nude trenutačne promjene.
Pozitivne intervencije u psihologiji se odnose na sustave pristupe prevladavanja izazova pomoću korištenja prednosti i snaga klijenta. Provode ih isključivo stručnjaci za mentalno zdravlje – psiholozi, psihijatri te psihoterapeuti. Svi drugi ih mogu promicati, ali ne smiju samostalno koristiti u odnosu s klijentom kojemu je potrebna pomoć.
Ako vam je zaista potrebna stručna pomoć, potražite savjet stručnjaka. Pozitivne afirmacije i primjeri koje ćemo navesti mogu biti samo smjernica za pozitivnije gledanje na život, no ako su u pozadini ozbiljniji problemi, trebat ćete širi spektar metoda stručne pomoći.
Zašto bismo trebali koristiti pozitivne afirmacije?
Pozitivna psihologija tvrdi da su ljudi na nesvjesnoj razini skloniji razmišljati pozitivno nego negativno, ali je problem u tome što je naša svjesna pažnja najčešće usmjerena na ono što je u našoj okolini negativno.
To se na neki način i može lako razumjeti zato što nas pozitivne stvari ne ugrožavaju dok one negativne mogu biti prilično opasne i neugodne. Dok je sve oko nas normalno, na to ne obraćamo pažnju. Međutim, čim se dogodi nešto loše ili postoji mogućnost da se dogodi nešto loše, naša pažnja se odmah usmjerava na to.
Upravo zbog toga mnogi ljudi vjeruju kako je život tragičan i kako su ljudi loši, a i psihologija je kao znanost više bila usmjerena na negativnije nego pozitivne aspekte ljudskog postojanja. Ono što mnogi zaboravljaju jest da se metode savladavanja negativnog mišljenja uče, odnosno da nisu nužno urođene i zato bismo trebali koristiti pozitivne afirmacije i načine samoohrabrivanja jer nam prečesto pažnja odluta u negativnom smjeru.
Nadalje, pozitivne afirmacije se često koriste kako bi se osoba ohrabrila i počela vjerovati u određene stvari o sebi i svijetu. Također se koriste kako bi nam pomogle gledati stvari u svjetlijem pogledu.
Jednostavnije rečeno, kada se osjećamo dobro i imamo pozitivan stav prema životu, naš život se drugačije odvija, lakše prihvaćamo poteškoće, svladavamo prepreke i suočavamo se s izazovima. Kada se ljudi osjećaju loše i misle negativno, često se upuštaju u samoporažavajuća ponašanja koja mogu uzrokovati negativne ishode i povišene razine stresa koji ima negativan utjecaj na cijeli organizam.
Struktura pozitivnih afirmacija
Ono što je posebno privlačno kod pozitivnih afirmacija je jednostavnost. Formula za pisanje učinkovitih afirmacija je zapravo vrlo jednostavna. Sljedeće upute će vam pomoći da jasno shvatite strukturu afirmacija i što ih to čini toliko učinkovitim:
- učinkovite afirmacije su uvijek napisane u prvom licu jednine – afirmacije trebaju započinjati u prvom licu jednine kako bi mogle utjecati na nečiji identitet i kako bi postale snažan motivator za promjenu,
- afirmacije se uvijek pišu u pozitivnom kontekstu – pozitivan pogled na svijet rezultira pozitivnim emocijama, boljom prilagodbom i uspješnijem ostvarivanju ciljeva,
- afirmacije su uvijek emocionalno nabijene – jako je važno u afirmacije uključiti određene osjećaje kako bi se stvorila dublja povezanost između riječi i iskustva te kako bi promjena bila efikasnija i dugotrajnija,
- afirmacije su uvijek u sadašnjem vremenu – umjesto da uvijek gledate daleko u budućnost i mislite kako ćete biti sretni tek kada napravite određene stvari, pokušajte živjeti u sadašnjem trenutku i koristiti afirmacije u sadašnjem vremenu zato što se tako motivirate da postanete ono što zaista želite biti.
Vrste pozitivnih afirmacija
Pozitivne afirmacije nisu iste u svim situacijama, odnosno postoje različite afirmacije za različite okolnosti. Odabir pravilnih afirmacija ovisi o tome s kakvim se izazovima suočavate te na čemu trebate poraditi – na samopouzdanju, na samoefikasnosti, na motivaciji itd. U nastavku saznajte primjere za neke od najčešćih vrsta afirmacija.
Afirmacije za samopouzdanje
Manjak samopouzdanja je jedan od najčešćih uzroka strahova, tjeskoba i neuspjeha. Zato je ponekad jako važno poraditi na njemu. Nekim ljudima pomažu fizičke aktivnosti, nekima umjetnost, a nekima će pomoći i pozitivne afirmacije.
Pozitivne afirmacije za samopouzdanje mogu biti:
- „Siguran sam u sebe.“
- „Ja sam vrijedna i kvalitetna osoba.“
- „Vjerujem da mogu ostvariti ono što sam zamislio.“
- „Ja sam ljubazna i suosjećajna osoba koju drugi ljudi cijene.“
- „Sretan sam i samouvjeren.“
- „Danas ću ostvariti svoj cilj.“
Postoji još mnogo primjera za afirmacije za samopouzdanje, a na temelju strukture afirmacija koja je već objašnjena, vrlo lako ih možete sami osmisliti. Svaka osoba bi trebala moći osmisliti afirmaciju koja joj najbolje odgovara i koja je najviše motivira, a to je zapravo i cilj ove intervencije.
Afirmacije zahvalnosti
Pozitivne afirmacije su često povezane s pojmom zahvalnosti koji u pozitivnoj psihologiji igra važnu ulogu. Psihološki gledano, zahvalnost je dio procesa u kojem se autodestruktivne (samouništavajuće) emocije pretvaraju u one koje omogućuju zacjeljivanje i oporavak. Zapravo je u pitanju korisno životno iskustvo s tri važne komponente:
- ugodan osjećaj uvažavanja nekoga ili nečega,
- dobre želje usmjerene prema toj osobi, stvari ili događaju,
- tendencija da zbog toga i sami učinimo nešto pozitivno.
Zahvalnost je puno više od običnoga „hvala“. Istraživanja su pokazala da su ljudi koji zahvalniji ujedno i sretniji, imaju više nade, energičniji su i češće doživljavaju pozitivne emocije.
Poznati svjetski psiholog Robert Emmons je u svojoj knjizi „Thanks!“ objasnio novu znanost zahvalnosti koja čini ljude sretnijima, a njegova studija je također pokazala da zahvalni ljudi više vjeruju u povezanost svoga života i u svoju odgovornost po tom pitanju, manje su im važne materijalne stvari, spremniji su dijeliti s drugima, spremniji su pružiti rame za plakanje, imaju više empatije, tj. smisla za osjećaje drugih te su manje skloni depresiji, usamljenosti i neuroticizmu.
Primjeri afirmacija za zahvalnost su sljedeći:
- „Zahvalan sam jer sam se jutros probudio.“
- „Osjećam zahvalnost za sve blagoslove u svojem životu.“
- „Osjećam veliku zahvalnost za ljude oko sebe.“
- „Ja sam zahvalan za sve što primam u životu.“
- „Danas samo želim zahvaliti za sve lijepo što mi se događa.“
Svaka negativna izjava se može transformirati u afirmacije za zahvalnost. Primjerice:
- umjesto da kažete: „Provodim vrijeme sa svojim starim roditeljima“, možete reći: „Osjećam takvu zahvalnost i ljubav što provodim vrijeme s majkom i ocem“,
- umjesto da kažete: „Više ne uživam u pušenju cigareta“, možete reći: „Osjećam se potpuno slobodno i zahvalno jer više ne pušim cigarete“ ili „Zahvalan sam za svoje zdravlje i sretan sam jer više ne pušim cigarete“,
- umjesto da kažete: „Svako se jutro moram rano ustati i ići na posao“, možete reći: „Jako sam zahvalan jer imam posao“.
Pozitivne afirmacije za posao
Znate onu poznatu izreku: „Ako izaberete postao koji volite, nećete morati raditi niti jedan dan u životu.“ To je definitivno istina, no istina je i da možete zavoljeti posao koji radite tako što se svakodnevno podsjetite koliko ste zapravo sretni na tom poslu.
Činjenica je da svaki posao ima svoje prednosti i nedostatke, ali zaista je teško pronaći osobu koja u svojem poslu nikada nije doživjela neku vrstu razočarenja ili nedostatka motivacije čak i kada je riječ o najboljem poslu na svijetu.
No, umjesto da odmah promijenite posao, možete promijeniti način na koji ga percipirate:
- „Sretna sam osoba jer imam posao.“
- „Zahvalan sam jer sam sposoban raditi.“
- „Ostvarit ću svoje poslovne ciljeve.“
- „Volim svoj posao.“
- „Volim ljude s kojima radim.“
- „Ja sam osoba koja uživa u svojem poslu.“
- „Moj me posao izgrađuje i usavršava.“
Kada je potrebno koristiti pozitivne afirmacije?
Da bi bile učinkovite, afirmacije se moraju koristiti svakodnevno. Bilo bi dobro kada biste ih koristili i više puta dnevno, ali najbolje bi bilo da ih upotrijebite na samom početku i na kraju dana.
Možete ih koristiti i na različite načine – neki preferiraju stati ispred ogledala i naglas izreći afirmacije, a drugi preporučuju pisanje afirmacija na kartice i stavljanje na vidljiva mjesta (npr. ogledalo u kupaonici, upravljač automobila, torbica, novčanik).
Neki pak sugeriraju da je pisanje afirmacija na dnevnoj bazi korisnije od samog govora zato što je čin pisanja povezan s drugim moždanim mehanizmima putem kojih afirmacija učinkovitije utječe na nesvjesno.
Ono što je sigurno jest to da različiti ljudi imaju različite načine korištenja afirmacija i vi morate pronaći onaj koji vam najviše odgovara. Bitno je na dnevnoj bazi koristiti afirmacije, a način možete odabrati sami.
Moć pozitivnog razmišljanja
Srećom, znanost je pokazala da je sadržaj našeg mišljenja organiziran uglavnom na pozitivan način te da smo skloniji misliti pozitivno nego negativno i realno. Ljudi vjeruju kako je vjerojatnije da će se dogoditi nešto dobro nego nešto loše čak i kada je vjerojatnost podjednaka.
Iako se ponekad čini glupo govoriti stvari u koje čak ni sami ne vjerujemo na svjesnoj razini, one ipak utječu na našu nesvjesnu razinu i to kako ćemo percipirati svijet. Mnogi stručnjaci sugeriraju da ako se ponašate kao da je nešto istinito te ako osjetite emocije povezane s ishodom kojega želite ostvariti, vjerojatnije je da će do toga ishoda i doći.
Drugim riječima, ako vjerujete da vas posao izgrađuje i usavršava, vjerojatnije je da ćete se uključiti u ponašanja povezana s tim (npr. odlazak na dodatne neobavezne edukacije, dodatna obrazovanja u poslu, traženje pomoći od iskusnijih kolega itd.), a to će vam ujedno pomoći da postignete svoje ciljeve.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića
- Tomislav Stanić
- 4 min čitanja
Izvori:
- Emmons, R. A. (2007). Thanks!: How the new science of gratitude can make you happier. Houghton Mifflin Harcourt.
- Rashid, T. (2009). Positive interventions in clinical practice. Journal of Clinical Psychology, 65(5), 461-466.
- Rijavec, M., Miljković, D. i Brdar, I. (2008). Pozitivna psihologija. Zagreb: IEP-D2.