Nova studija njemačkih znanstvenika ukazuje na to da je naša sklonost slatkim i masnim zalogajima i grickalicama nešto što mozak može naučiti, a manje je povezana s nedostatkom volje da ih izbjegavamo.

Premda znate da niste trebali, opet ste posegnuli za slatkim ili masnim zalogajem. Bilo da se radi o čokoladici, vrećici čipsa ili manjoj porciji prženih krumpirića, jednostavno im niste uspjeli odoljeti.

I onda u svoju obranu kažete da vas je “vrag na to natjerao”, ali nova studija pokazuje da vas je zapravo na konzumaciju slatkog ili masnog natjerao – vaš mozak.

Znanstvenici su pratili moždanu aktivnost

Nastojeći istražiti ulogu mozga u žudnji za hranom s visokim udjelom masti i šećera, međunarodni tim znanstvenika koji su vodili stručnjaci s Instituta Max Planck za istraživanje metabolizma, odabrao je grupu ljudi normalne tjelesne težine kojima je dvaput tjedno u osam tjedana davao da konzumiraju puding s visokim udjelom mliječnih masti. Istodobno su svakodnevno konzumirali i drugu hranu koju obično jedu.

Prije i za vrijeme studije znanstvenici su pratili njihovu moždanu aktivnost.

Kontrolna skupina dobivala je porciju pudinga s istom količinom kalorija, ali s manje masti i šećera.

Sharmili Edwin Thanarajah, znanstveni novak na Institutu Max Planck i jedan od autora studije, izlažući glavnu hipotezu studije rekao je:

Naša sklonost da jedemo hranu s visokim udjelom masti i šećera, tzv. zapadnjački način prehrane, može biti urođen ili se razvija kao rezultat prekomjerne tjelesne težine. No, vjerujemo da nas na ovakvu navadu zapravo nauči naš mozak.

On i njegovi kolege su ustanovili da se moždana aktivnost znatno povećala u skupini koja je jela puding s visokim udjelom masti i šećera, što je posebno aktiviralo dopaminergički sustav (koji uključuje dopamin), područje u mozgu odgovorno za motivaciju i nagradu.

Dopamin je poznat kao hormon koji nam omogućuje “osjećaj ugode” i važan je s evolucijskog stajališta.

Voditelj studije Marc Tittgemeyer je pojasnio:

Mjerenja moždane aktivnosti koja smo obavili na ispitanicima pokazala su da se mozak sam po sebi “preusmjerava” kada konzumiramo čips i sličnu hranu. On nas podsvjesno uči da preferiramo hranu kojom sami sebe nagrađujemo. Kroz ovakve promjene u mozgu nesvjesno ćemo uvijek preferirati hranu koja sadrži puno masti i šećera.

Mozak se teško odvikava od masne i slatke hrane

Kombinacija masnoće i šećera posebno je “nagrađujuća kombinacija”. Istraživači su u studiji istaknuli da mnoge vrste današnje prerađene hrane imaju visoku energetsku vrijednost te često sadrže i masnoće i šećere, što narušava zdravlje. 

Za vrijeme trajanja istraživanja ispitanici se nisu udebljali ništa više od onih iz kontrolne skupine, a ni razina šećera i kolesterola u krvi nije im se bitno promijenila. No, istraživači pretpostavljaju da će se njihova sklonost prema masnoj i slatkoj hrani nastaviti i nakon završetka studije.

Tittgemeyer je dodao:

U mozgu se stvaraju nove veze koje se ne uspijevaju tako brzo raskinuti. Uostalom, cijela poanta učenja i jest u tome da jednom kada nešto naučite to ne zaboravite tako brzo.

Rezultati istraživanja objavljeni su u američkom znanstvenom časopisu Cell Metabolism.

Znanstvenici koji su je proveli upozorili su da studija podupire, ali ne dokazuje njihovu hipotezu, dijelom i zbog malog broja ispitanika, njih samo 57.

Ističu da bi rezultati mogli biti drugačiji kod ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom, drukčijim prehrambenim navikama ili u slučaju kraćeg trajanja studije.

Pročitajte ove članke:

• Ovisnost o hrani: Društvo nenormalan unos hrane ne tretira kao ovisnost, ali to je upravo to! Psihologinja otkriva posljedice i kako se riješiti ovisnosti o hrani
• Hrana i zdravlje: Nutricionistica otkriva kako hrana utječe na naše zdravlje i zašto to ne smijemo olako shvaćati
• “Nezdrava hrana”: Nutricionistica otkriva što će se jako rijetko naći na njezinom tanjuru.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Otežavaju kretanje ruke

Bolovi u ramenu: Imamo popis najčešćih uzroka, a evo i kako se liječe

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja