“Stop nasipavanju morske obale”: Radi turista se stvaraju nove plaže i proširuju postojeće
- Budite prvi i komentirajte!
- 1 min čitanja

Okolišne udruge pokrenule su online kampanju “Stop nasipavanju morske obale” kojoj je cilj osvijestiti javnost o potrebi zaštite i učinkovitog upravljanja morskim okolišem. Naime, u proteklih su pet godina primile više od 350 prijava o devastaciji jadranske obale.
Udruge Sunce, Zelena Istra i WWF Adria upozoravaju kako je morska obala svugdje najatraktivnije područje za život i turizam, te da se u Hrvatskoj taj nezamjenjiv resurs ne čuva. U priopćenju stoji:
Svako proljeće bageri “pripremaju” obalu za sezonu. Ruju se škrape, kamioni istresaju zemlju i kamenje u plićake, miješa se beton i betonizira svaki kamenčić.
Tome svjedoči više od 350 prijava o devastaciji obale koje su zaprimile na Zeleni telefon (072 123 456) u proteklih pet godina.

Želi se zadovoljiti turiste, a uništavaju se biljne vrste
Prosječna duljina obale hrvatskih plaža je 370 metara, što ih, prema literaturi, uvrštava među najkraće plaže na svijetu. Stoga se priobalne općine i gradovi odlučuju na stvaranje sve većeg broja novih plaža i/ili na proširenje kapaciteta postojećih, kako bi, prema vlastitoj procjeni, zadovoljile potrebe rastućeg broja turista.
Irena Burba, predsjednica udruge Zelena Istra, ističe:
Neodrživost takvih zahvata i posljedice koje nasuti materijali ostavljaju na okoliš upravo su ono na što ova kampanja upozorava.
Pročitajte članak “Zagađenje okoliša – kako zagađujemo okoliš i kako smanjiti zagađenje okoliša?“.
Velik je problem, kažu u udrugama, i nedostatak inspekcijskih kapaciteta te nesankcioniranje bespravne gradnje i trajnih devastacija prostora. Nakon bespravnih radnji rijetko bude naložena mjera povrata u prijašnje stanje. Štoviše, mnogi se postupci ozakone provođenjem postupaka procjene utjecaja na okoliš nakon što je nasipavanje već provedeno.

Pinija Poljaković iz WWF Adria je poručila:
Nasipavanjem se često zatrpavaju i livade morskih cvjetnica, što dovodi do njihova odumiranja, posebice ugroženih livada posidonije. Time se uništavaju staništa važna za opstanak niza gospodarski značajnih, ali i rijetkih i ugroženih vrsta.
Kampanja “Stop nasipavanju” nastala je u sklopu projekta “Sačuvajmo ekosustave Jadranskog mora aktivnim sudjelovanjem – SEAS”, a koji se provodi uz financijsku podršku Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
Pročitajte i članke:
- Planet Zemlja – ima li budućnosti i kako zaštititi planetu Zemlju?
- Zbog klimatskih promjena u Jadran došla nova vrsta meduze
- “Izumrli” morski pas, majstor kamuflaže, vratio se u Jadran.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo

Morbidna pretilost: Kada ste medicinski pretili?
- Tomislav Stanić
- 3 min čitanja