Kolonoskopija je invazivna pretraga kojom se pregledava debelo crijevo sve do spoja s tankim crijevom. U anus se uvodi dugačka i fleksibilna cijev koja sadrži endoskop te se tako omogućava pregled unutrašnjosti crijeva kroz prikaz na monitoru.

Za vrijeme obavljanja pretrage pacijent leži na lijevom boku, a liječnik kroz cijev upuhuje manje količine zraka kako bi se crijevo proširilo te na taj način unutrašnjost crijeva mogla analizirati.

Boli li kolonoskopija?

Bolnost za vrijeme kolonoskopije je vrlo subjektivna i ovisi o nekoliko čimbenika.

Kao prvo, ovisi o vrsti medikacije koju je pacijent dobio odnosno nije dobio. Neki liječnici daju sedative koji opuštaju muskulaturu i olakšavaju pregled, a ponekad se pregled izvodi i u kratkotrajnoj općoj anesteziji. Hoće li liječnik nešto od toga primijeniti i što će to biti ovisi o njegovom načinu rada i iskustvu ali i o pacijentovom zdravstvenom stanju.

Bolnost ovisi i o pragu boli pojedinca, netko ima nizak prag boli te je osjetljiviji na bol dok netko ima viši prag boli i potrebna mu je vrlo velika „količina“ boli da bi on nešto osjećao.

Osim toga, bolnost ovisi i o samoj patologiji, odnosno promjenama sluznice crijeva. Kod upalnih bolesti crijeva (Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa) sluznica je upalno promijenjena, oštećena, a moguća su i krvarenja, te je logično da će takve promjene dovesti do izražajnije boli pri kolonoskopiji.

Isto tako, kod osoba koje su imale operativni zahvat u području trbuha moguće je stvaranje priraslica, što izrazito boli.

Ono što najviše boli kod kolonoskopije je ´napuhavanje´ crijeva zrakom te je zato potrebno tokom zahvata liječniku pravovremeno i točno ukazivati na stupanj boli kako bi on mogao reagirati odnosno smanjiti upuhavanje zraka u crijeva.

Kada se radi kolonoskopija?

Kolonoskopija se radi kada želimo otkriti uzrok krvarenja, vidljivog ili nevidljivog golim okom, zatim uzrok sideropenične anemije, kod promjene ritma pražnjenja stolice (zatvor se izmjenjuje sa proljevom), kod nadutosti, bolova u trbuhu i sličnih poteškoća. Njome otkrivamo upalne bolesti crijeva, polipe koji mogu biti uzrokom krvarenja, karcinome i ostale zloćudne tumore debelog crijeva.

Prednosti i nedostatci kolonoskopije

Najvažnija prednost kolonoskopije pored ostalih vrsta pregleda debelog crijeva je mogućnost uzimanja uzorka za patohistološku dijagnostiku. Time je moguće s većom sigurnošću postaviti točnu dijagnozu. Isto tako, možemo ukloniti neki polip koji je bio uzrok krvarenja i korigirati ili spriječiti anemiju te patohistološkom analizom polipa utvrditi radi li se o dobroćudnoj ili zloćudnoj promjeni.

Danas se smatra da pravodobno uklanjanje polipa znatno smanjuje rizik od nastanka zloćudnih tumora debelog crijeva jer se pokazalo da veliki broj tih tumora nastaje iz dobroćudnih polipa koji nekoliko godina perzistiraju na sluznici crijeva.

Nedostatci kolonoskopije su nelagoda i bol pri obavljanju pretrage, ali i neko vrijeme nakon, zatim „napuhanost“ i vjetrovi koji traju još neko vrijeme zbog zraka koji je ostao nakon pretrage. Nekim ljudima najteže pada čišćenje crijeva prije pretrage, koje se obavlja prema uputama, a vrlo je bitno za dobru vidljivost patoloških promjena za vrijeme kolonoskopije.

Ozbiljne komplikacije kod kolonoskopije su vrlo rijetke. Može doći do pojačanog krvarenja nakon odstranjivanja polipa te oštećenja odnosno perforacije crijeva.

Postoji li alternativa kolonoskopiji?

Pacijenti često pitaju ima li drugog načina za pregled debelog crijeva ili zbog boli koji su oni doživjeli na prijašnjoj kolonoskopiji ili zbog toga što su čuli od nekoga da je pretraga bolna. Ukoliko je prijašnja kolonoskopija bila bolna, važno je reći to liječniku kako bi možda upotrijebio sedative ili čak pretragu obavio u općoj anesteziji bolesnika. Što se tiče subjektivnih doživljaja ljudi oko vas, bilo bi najbolje ne obraćati pažnju dok sami ne iskusite. Ukoliko je bolnost prevelika, kolonoskopiju je moguće prekinuti.

Alternativa kolonoskopiji postoji u vidu irigografije i pregleda videokapsulom.

Irigografija

Irigografija je radiološka pretraga koja se obavlja uz kontrastno sredstvo – barijevu kašu, koja se popije te uz upuhavanje zraka. Time se omogućava vidljivost unutrašnjosti debelog crijeva, ali teže je prikazati završne dijelove crijeva (sigmu i rektum).

Rabi se kod nemogućnosti obavljanja kolonoskopije ili u kombinaciji sa sigmoidoskopijom čime se endoskopski prikazuje samo završni dio crijeva, a ne cijeli kolon (izbjegava se kolonoskopija). Nedostatak je što se često ne prikažu mali polipi i karcinomi te nemogućnost uzimanja biopsijskog uzorka.

Pregled debelog crijeva videokapsulom

Ova metoda je relativno nova metoda pregleda debelog crijeva koju čini kapsula koja ima videokameru. Kapsula se popije te normalnim peristaltičkim kretnjama crijeva bude potisnuta do debelog crijeva. Ondje snima slike crijeva sve dok se ne izluči stolicom. Sve se fotografije bežično prenose na površinu tijela gdje se nalaze elektrode koje ih registriraju te dalje prenose do uređaja za snimanje koji bolesnik nosi oko pojasa tijekom trajanja pretrage.

Nakon što se kapsula izluči ili prestane odašiljati fotografije, snimač se priključuje na računalo a slike se analiziraju u posebnim računalnim programima. S ovom metodom se započelo tek 2006. godine i do sada se pokazala vrlo dobrom kao alternativa kolonoskopiji kod probira za kolorektalni karcinom te otkrivanje polipa iznad 6 milimetara veličine.

Nedostatak je visoka cijena, jednokratna uporaba te nemogućnost uzimanja biopsijskog uzorka.

• debelo crijevo
• irigografija
• kolonoskopija