Pod stresom ste? Vaša crijeva to možda osjećaju više nego što mislite
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Jeste li primijetili da vam se u razdobljima pojačanog stresa češće javljaju osjećaj težine u želucu, nadutost ili promjene u probavi? Sve više istraživanja pokazuje da između mozga i crijeva postoji snažna povezanost, zbog čega svakodnevni izazovi mogu ostaviti trag i na probavnom sustavu.
Upravo zato posljednjih godina sve više govorimo o zdravlju crijeva, mikrobiomu i navikama koje mogu pridonijeti osjećaju ravnoteže.
Zašto stres prvo osjetimo u trbuhu?
Crijeva i mozak neprestano razmjenjuju informacije putem tzv. osi crijeva i mozga. Kada smo pod stresom, organizam aktivira niz fizioloških odgovora koji mogu utjecati i na rad probavnog sustava.
Zbog toga nije neobično da se u razdobljima pojačanih obaveza ili emocionalnog opterećenja kod nekih ljudi jave promjene u apetitu, osjećaj nelagode u trbuhu ili promjene u ritmu probave.
Naravno, svaka osoba reagira drukčije, no upravo ta povezanost objašnjava zašto se danas o crijevima govori puno šire nego isključivo u kontekstu probave.

Nije problem samo stres
Iako stres često zauzima središnje mjesto, on rijetko dolazi sam. Ubrzan tempo života često sa sobom donosi i druge navike koje mogu narušiti osjećaj svakodnevne ravnoteže:
- preskakanje obroka ili neredovitu prehranu
- premalo sna
- sjedilački način života
- nedovoljan unos tekućine
- premalo vremena za odmor i opuštanje.
Svaka od tih navika sama po sebi možda ne djeluje značajno, ali njihov se učinak može zbrajati tijekom vremena.
Mikrobiom je u središtu interesa
Posljednjih godina znanstvenici sve više istražuju crijevni mikrobiom – zajednicu mikroorganizama koji prirodno nastanjuju naš probavni sustav. Upravo je zbog sve boljeg razumijevanja njegove uloge porastao interes za različite načine očuvanja ravnoteže crijevnog okoliša.
U tom se kontekstu sve češće spominju i postbiotici.
Za razliku od probiotika, koji su živi mikroorganizmi, postbiotici predstavljaju korisne spojeve koji nastaju djelovanjem dobrih bakterija. Oni su jedno od novijih područja istraživanja mikrobioma te privlače sve veću pozornost znanstvene zajednice.
Male promjene koje mogu napraviti razliku
Iako ne možemo uvijek izbjeći stresne situacije, možemo pokušati usvojiti navike koje pridonose zdravijoj svakodnevici.
Primjerice:
- nastojte jesti redovite i raznolike obroke
- pronađite vrijeme za svakodnevno kretanje, čak i ako je riječ o kraćoj šetnji
- pokušajte osigurati dovoljno kvalitetnog sna
- odvojite nekoliko minuta dnevno za opuštanje i predah
- vodite računa o redovitom unosu tekućine.
Upravo dosljednost u malim navikama često čini najveću razliku kada je riječ o općem osjećaju dobrobiti.

Funkcionalna hidracija kao dio svakodnevice
Kako raste interes za zdravlje crijeva, razvijaju se i proizvodi koji prate suvremene trendove u području mikrobioma. Među njima je i DoNatural, linija negaziranih herbalnih voda namijenjenih svakodnevnoj hidraciji.
DoNatural vode sadrže kombinaciju minerala, vlakana i postbiotika – inaktiviranih bifidobakterija – te su niskokalorične, bez umjetnih aroma i sladila, a prikladne su i za vegansku prehranu.
Ove godine ponuda je proširena i s dva nova okusa – kleka i kadulja – koji također sadrže postbiotike. Time DoNatural donosi inovaciju u kategoriju funkcionalnih voda u regiji i prati sve veći interes potrošača za proizvode koji se uklapaju u uravnotežen način života.
Iako nijedan proizvod ne može nadomjestiti kvalitetnu prehranu, dovoljno sna i zdrave životne navike, svakodnevni izbori koje donosimo mogu biti dio šire brige o vlastitoj dobrobiti. A kada govorimo o toj ravnoteži, sve je jasnije da su crijeva jedna od važnih karika u cijeloj priči.
Sadržaj napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom DoNatural po najvišim profesionalnim standardima.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Kako su žene održavale higijenu 1950-ih? Neke navike danas bi vas mogle iznenaditi
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja
- The Gut-Brain Connection. (2023). Cleveland Clinic.
- Salminen, S. i sur. (2021). The International Scientific Association of Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of postbiotics. Nat. Rev. Gastroenterol. Hepatol., 18: 649–667.
- The Microbiome. Harvard T.H. Chan School of Public Health.