Krivac za epidemiju pretilosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, metaboličkog sindroma i raka bi mogao biti nepravilan odnos  unosa omega-6 i omega-3 masnih kiselina.

U online časopisu Open Heart, stručnjaci  iz Centra za genetiku, prehranu i zdravlje iz Washingtona i Saint Luke’s instituta za srce iz Kansasa upozoravaju da bi se sve  relevantne institucije i sami potrošači trebali fokusirati na vraćanje ravnoteže unosa omega-6 i omega-3 masnih kiselina u prehrani i pri redukcijskim dijetama, umjesto na smanjivanje unosa kalorija.

Pola milijarde pretilih

Politika borbe protiv pretilosti temeljena isključivo na neusklađenosti unosa kalorija i utroška energije, u uvjerenju da su sve kalorije jednake, pokazala se neuspješnom u proteklih 30 godina. Trenutno se oko 1,5 milijardi ljudi na svijetu muči s povišenom tjelesnom težinom (BMI preko 25) a 500 milijuna je pretilo (BMI preko 30).

Autori tvrde da su velike promjene u prehrani tijekom prošlog stoljeća, kao rezultat tehnološkog napretka i modernih poljoprivrednih metoda, potpuno poremetile omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina u prehrambenim modelima zapadne civilizacije.

Omjer unosa omega-3 i omega-6 masnih kiselina utječe na povećanje tjelesne težine

Pozivaju se na nekoliko ključnih istraživanja koja su pokazala vezu između omjera omega-6 naspram omega-3 masnih kiselina i dugoročnog povećanja tjelesne težine.

Proizvodnja biljnih ulja s visokim udjelom omega-6 masnih kiselina poput suncokretovog ulja, ulja šafranike i kukuruznog ulja je porasla. Istovremeno, prehrana stoke se sve više prebacuje s trave, koja sadrži omega-3 masne kiseline,  na žitarice, što rezultira višim razinama omega-6 masnih kiselina u mesu, jajima i mliječnim proizvodima.

Hormoni inzulin i leptin

Ovo je važno,  jer dok tijelo treba obje vrste masnih kiselina, ljudska bića su se kroz evoluciju razvila na prehrani s ujednačenim količinama omega-6 i omega-3 masnih kiselina. Sada je taj omjer 16:1 u korist omega-6 i on je uvelike odgovoran za masne naslage oko struka, tvrde autori.

Masne kiseline djeluju izravno na središnji živčani sustav utječući na unos hrane i osjetljivost hormona koji su uključeni u kontrolu šećera u krvi (inzulin) i potiskivanje apetita (leptin).

Bijelo i smeđe masno tkivo

Previše omega-6 potiče upalne procese i djeluje protrombotički (povećava rizik od stvaranja ugruška). Također, pojačava proizvodnju bijelog masnog tkiva koje pohranjuje energiju, umjesto „dobrog“, smeđeg masnog tkiva koje potiče njeno izgaranje.

Obilne količine bijelog masnog tkiva i kronične upale su obilježja pretilosti, a povezuju se i s dijabetesom tipa 2, kardiovaskularnim bolestima, metaboličkim sindromom i rakom.

Bogati izvori omega-3 masnih kiselina

Namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama su ribe, osobito plava riba i  riblje ulje. No vegetarijanci i vegani mogu pravilnom prehranom i bez ribe izbalansirati omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Njima preporučujemo namirnice s povoljnim omjerom masnih kiselina:

• Sjemenke lana
• Chia sjemenke
• Alge spirulina i wakame
• Orasi
• Sjemenke konoplje
• Bundeva
• Klice Mungo graha
• Lisnato povrće
• Kupusnjače (Kupus, kelj, cvjetača, prokulica, brokula, koraba)
• Bobičasto voće
• Divlja riža
• Biljni začini (češnjak, oregano, mažuran)
• Mango
• Orahovo, laneno, maslinovo i repičino ulje

• inzulin
• omega 3
• omega 6