Stiže DSM-6: Velike promjene u dijagnosticiranju mentalnih poremećaja! Evo što to znači za vas
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM) već desetljećima predstavlja temeljni alat stručnjacima u području mentalnog zdravlja.
Njegovo novo izdanje, DSM-6, očekuje se oko 2030. godine, a najavljene promjene mogle bi značajno utjecati na način na koji se mentalni poremećaji dijagnosticiraju i razumiju. U nastavku saznajte što se mijenja i što to znači za vas.
Što je DSM i zašto je važan?
DSM (Diagnostic and Statistical Manual) je priručnik koji izdaje Američko psihijatrijsko udruženje, a koristi se diljem svijeta kao standard za dijagnosticiranje mentalnih poremećaja.
Prvi je put objavljen prije gotovo 75 godina s ciljem jasnijeg opisivanja psihijatrijskih sindroma i prikupljanja statističkih podataka o mentalnim bolestima i bolničkom liječenju.
Kako se DSM mijenjao kroz povijest?
Novo, šesto izdanje (DSM-6) trenutno je u fazi razvoja, a u njegovoj izradi sudjeluju stručnjaci različitih profila, udruge pacijenata i sami pacijenti iz cijelog svijeta.
DSM-I (1952.) i DSM-II (1968.)
Prva izdanja nastala su u vrijeme dominacije psihodinamske teorije. Mentalni poremećaji tada su se promatrali kroz prizmu nesvjesnih sukoba i razdvajanja “bolesti mozga” od neprilagođenog ponašanja.
DSM-III (1980.) – veliki zaokret
Treće izdanje donijelo je značajnu promjenu. Naglasak se pomaknuo prema biomedicinskom modelu, s ciljem približavanja psihijatrije ostatku medicine. Dijagnoze su se počele temeljiti prvenstveno na jasno uočljivim simptomima, a ne na teorijskim objašnjenjima.

DSM-IV (1994.) i DSM-5 (2013.)
Ova su izdanja uglavnom zadržala takav pristup. Broj dijagnosticiranih poremećaja s godinama je rastao, pa danas postoji gotovo 300 definiranih mentalnih poremećaja.
DSM-6 – povratak širem pogledu na mentalno zdravlje
Strateški odbor Američkog psihijatrijskog udruženja koji radi na budućnosti DSM-a razmatra šire i sveobuhvatnije pristupe.
Planirane promjene uključuju:
- proširenje kriterija za postavljanje dijagnoze
- uvođenje dimenzionalnog pristupa (primjerice, procjena težine simptoma) uz postojeće kategorije
- usklađivanje s Međunarodnom klasifikacijom bolesti (ICD) Svjetske zdravstvene organizacije
- smanjenje stigme povezane s mentalnim poremećajima
- jače uključivanje bioloških pokazatelja (biomarkera).
Budući da statistika više nije primarni cilj, razmatra se i promjena naziva u Diagnostic and Scientific Manual (Dijagnostički i znanstveni priručnik).
Četiri ključna područja promjena
U novom priručniku dolazi do sljedećih promjena.
1. Struktura i dimenzije poremećaja
Trenutni sustav temelji se na kategorijama – osoba ili ispunjava kriterije za poremećaj ili ne. U DSM-6 razmatra se pristup koji mentalne poremećaje promatra na spektru težine.
Primjerice, simptomi poput anksioznosti, apatije ili kognitivnih poteškoća mogu se pojavljivati kod različitih dijagnoza. Novi model pokušat će bolje obuhvatiti takva preklapanja i razlike u intenzitetu simptoma.
2. Funkcionalnost i kvaliteta života
Osim simptoma, sve se više naglašava koliko poremećaj utječe na svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života.
Funkcionalnost može uključivati objektivne pokazatelje poput radne sposobnosti, dok je kvaliteta života subjektivnija i odnosi se na vaše zadovoljstvo životom, odnosima i osobnim sposobnostima, uključujući i duhovnu dimenziju.
Plan je razviti preciznije alate koji će uključivati procjene ne samo stručnjaka, nego i vas te osoba iz vaše okoline.

3. Socioekonomski, kulturni i okolišni čimbenici
Mentalno zdravlje ne postoji u vakuumu. Na njega utječu:
- rasa i etnička pripadnost
- društveni status i obrazovanje
- spol i rodni identitet
- tjelesne sposobnosti
- razina socijalne podrške.
DSM-6 nastojat će sustavnije uključiti ove čimbenike u dijagnostički proces, ali i u planiranje optimalnog liječenja.
4. Biomarkeri – pogled u budućnost
Trenutno je jedini široko prihvaćen biološki pokazatelj u psihijatriji vezan uz demenciju. No, istraživanja napreduju.
Biomarkeri mogu uključivati:
- krvne i druge biološke pokazatelje
- genetske testove
- snimanja mozga (MRI, PET i druge metode)
- analizu moždane električne aktivnosti.
Cilj je da se do objave DSM-6 identificira više pouzdanih bioloških pokazatelja koji bi pomogli u preciznijoj dijagnostici mentalnih poremećaja.
Što to znači za vas?
Broj osoba s mentalnim poteškoćama globalno raste, a potreba za preciznijim razumijevanjem i učinkovitijim liječenjem nikad nije bila veća.
Glavna ideja DSM-6 jest stvoriti globalniji, fleksibilniji i sveobuhvatniji alat – svojevrsni “živi dokument” koji će se prilagođavati novim znanstvenim spoznajama. To bi moglo značiti:
- individualiziraniji pristup liječenju
- manje stigmatizacije
- bolje razumijevanje utjecaja životnih okolnosti na mentalno zdravlje
- preciznije terapijske smjernice.
U konačnici, cilj je jasniji i humaniji pristup mentalnom zdravlju – onaj koji vas ne svodi samo na dijagnozu, već uzima u obzir cijelu vašu životnu priču.
Pročitajte i ove članke:
- Najčešći psihički poremećaji: Pojavnost raste, počinju u mlađoj odrasloj dobi i smanjuju kvalitetu života! Evo zbog kojih je mentalnih poremećaja najviše hospitalizacija
- Ovi skriveni signali mogu otkriti mentalne bolesti jasnije od skeniranja mozga
- Narušeno mentalno zdravlje: Psihologinja otkriva upozoravajuće simptome i kako sačuvati mentalno zdravlje.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Osmosatna dijeta: 16 sati posta, 8 sati jela – topi li stvarno kilograme?
-
Kreni Zdravo
- 5 min čitanja
- Kreisman, J. J. (2026). What You Can Expect in the DSM-6. Psychology Today.