Bronhoskopija je endoskopska pretraga kojom se pregledavaju dišni putevi u lokalnoj ili (rijetko) općoj anesteziji. Razlikujemo dvije vrste endoskopa: rigidni (kruti) i fiber (savitljivi) endoskop. Pretraga se u većini slučajeva izvodi pomoću savitljivog instrumenta promjera 6 mm koji se zove fleksibilni fiberbronhoskop.

Rigidna bronhoskopija se danas koristi kad su potrebni širi kanali za bolju vizualizaciju i rad; na primjer kod zaustavljanja krvarenja, uklanjanja stranih tijela iz dišnih puteva, postavljanje stenta.

Bronhoskopija može biti:

• dijagnostička – omogućuje vizualni pregled dišnih puteva, aspiraciju sekreta za razne analize, punkciju limfnih čvorova ili različitih tvorbi, biopsiju patoloških promjena, itd.;
• terapijska – omogućuje rješavanje postojećeg problema ili olakšanje simptoma (vađenje stranog tijela, zaustavljanje krvarenja, oslobađanje dišnih puteva od sekreta).

Kada se izvodi bronhoskopija?

Bronhoskopija se najčešće izvodi kod:

• iskašljavanja krvi (hemoptiza),
• upornog i dugotrajnog kašlja,
• promuklosti,
• nedostatka zraka,
• sjene na plućima (vidljive na rendgenskim ili CT snimkama),
• sumnje na tumore,
• predoperacijske obrade,
• uklanjanja stranih tijela,
• zaustavljanja krvarenja,
• oslobađanja dišnih puteva od sekreta.

Kako se pripremiti za bronhoskopiju?

Pet dana prije pretrage nemojte uzimati lijekove koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (Andol, Aspirin). Također, liječniku ćete prije pretrage navesti ostale lijekove koje redovito pijete te će vas on uputiti u protokol ako je neke od lijekova potrebno prestati uzimati pred pretragu. Ovo se osobito odnosi na lijekove koji utječu na zgrušavanje krvi (Marivarin, Martefarin, itd.) te na pacijente s dijabetesom.

Na pregled je potrebno donijeti svu potrebnu dokumentaciju. Ona uključuje dosadašnju medicinsku dokumentaciju, rendgenske slike, krvnu sliku, testove zgrušavanja krvi, plinsku analizu arterijske krvi, EKG. Ako ste na nešto alergični, bitno je to naglasiti prije pretrage. 

Ako imate redovito propisanu terapiju koju uzimate ujutro, popijte je rano ujutro s malo tekućine (ako se ne radi o lijeku za kojeg vam je liječnik rekao da ga prije pretrage ne uzimate).

Za ovaj pregled morate biti natašte što podrazumijeva da ne jedete ni ne pijete ništa 6 sati prije postupka. Ako imate protezu, medicinsko osoblje će vas zamoliti da je izvadite, kao i da skinete naočale. 

Kako se radi bronhoskopija?

Postupak bronhoskopije nije bolan, ali može izazvati nelagodu u nosu, grlu, kašalj ili nagon za povraćanje.

Bronhoskopija se izvodi u sjedećem ili ležećem položaju i traje oko 5 – 10 minuta, po potrebi i duže. Bronhoskop se uvodi kroz nos ili usta, a u iznimnim slučajevima kroz trahealnu stomu. Pacijentu se daje lokalna anestezija u obliku spreja kako bi se anestezirali ždrijelo i glasnice te pretraga učinila ugodnijom.

Ako pacijent ima izražen osjećaj straha ili jake reflekse, bronhoskopija se po dogovoru s liječnikom može izvesti u općoj anesteziji koja zahtijeva dodatnu obradu pacijenta od strane anesteziologa.

Tijekom postupka pregledavaju se dišni putovi, kako oni veći (dušnik) tako i onih manji (bronhi). Po potrebi se uzimaju uzorci za biokemijsku, citološku i patohistološku analizu.

Tijekom postupka potrebno je da pacijent normalno diše te da bude što opušteniji i spreman za suradnju s medicinskim timom.

Bronhoskopija – video simulacija pregleda

Oporavak nakon bronhoskopije

Nakon bronhoskopije u lokalnoj anesteziji ne smijete jesti ni piti dva sata zbog oslabljenih refleksa gutanja. Također ne smijete samostalno voziti par sati nakon pretrage.

Nekoliko dana nakon bronhoskopije možete osjećati nelagodu u grlu i možete imati tragove krvi u iskašljaju, što vas ne treba zabrinjavati. Moguća je i kratkotrajna promuklost. 

Bronhoskopija  – moguće komplikacije

Bronhoskopija je sigurna metoda i komplikacije se javljaju izuzetno rijetko – u manje od 1 % slučajeva. Kao češće komplikacije, ili bolje rečeno “normalne” posljedice pretrage, navode se krv u iskašljaju, koja nakon par dana nestaje, te kratkotrajni porast tjelesne temperature.

U rijetkim slučajevima mogu se javiti komplikacije kao što su:

• ozljeda dišnih puteva,
• opsežna krvarenja,
• pneumotoraks – proboj plućne maramice,
• problemi s disanjem,
• poremećaji srčanog ritma,
• laringospazam i bronhospazam – rijetka posljedica utjecaja lokalne anestezije,
• infekcije,
• zastoj srca.

Bronhoskopija – cijena pretrage

Cijena bronhoskopije u privatnim poliklinikama kreće se oko 1800 kn za bronhoskopiju + PHD (patohistološku dijagnozu) te 2500 kn za bronhoskopiju uz anesteziju + PHD (patohistološku dijagnozu).

• bronhoskopija
• dišni putevi
• pluća