Regresija sna kod beba: Koji su simptomi i koliko traje?

Regresija sna kod beba Koji su simptomi i koliko traje

Spavanje beba jedna je od tema o kojoj roditelji najviše govore, posebno oni koji su se tek našli u toj ulozi. Već po dolasku iz rodilišta postaju svjesni da je izreka “spavati kao beba” pravi mit – vjerojatno za većinu djece.

Regresija sna kod beba jedna je od razvojnih pojava povezanih s trenutnim poremećenim obrascima spavanja. Uglavnom se lako prepoznaje jer su buđenja bebe odjednom sve češća, a prilično izazovno je i uspavljivanje. Taman kada ste pomislili da ste uspostavili neke predvidljive obrasce budnosti i spavanja kod svoje bebe, regresija sna sve poremeti.

Regresija sna kod beba
FOTO: Shutterstock

Regresija sna kod bebe

Regresija sna je pojam koji se koristi za opisivanje privremenih, kratkotrajnih poremećaja bebinog sna. Koliko god česta buđenja, kratka drijemanja i zahtjevna uspavljivanja iscrpljuju roditeljske snage, ponekad je samo potrebno osvijestiti da je regresija sna normalna razvojna faza koja se obično događa kada dijete prolazi kroz velike razvojne promjene.

Bebin mozak se na taj način suočava s novim izazovima koji se događaju u prvih godinu dana života – na tjelesnoj, mentalnoj, socijalnoj i emocionalnoj razini.

U trenucima kada beba pokušava savladati i naučiti nove stvari, san može pasti u drugi plan, a kako bebe rastu, njihove potrebe i obrasci spavanja se značajno mijenjaju. Cilj je usvojiti stabilne i predvidljive obrasce spavanja koje imaju i odrasli, ali do toga je moguće doći samo uz brojne uspone i padove.

Najveće ohrabrenje je zapravo činjenica da beba tijekom takvih turbulentnih perioda prolazi kroz razvoj novih vještina, kognitivno napredovanje ili fizičke promjene koje ćete vrlo jasno vidjeti nakon što završi regresija sna.

Regresija sna – simptomi

Ako je do prije neki dan vaša beba imala jasne i predvidljive obrasce spavanja, a sada se pitate kako jedno tako malo biće može toliko dugo biti budno – vjerojatno ste ušli u fazu regresije sna. Dijete koje se do tog trenutka vrlo jednostavno uspavljivalo, odjednom je postalo nemoguće spustiti u krevetić, a teško možete pronaći točan uzrok takve promjene.

Usto, imate dojam da svako uspavljivanje traje puno duže nego što potraje sam san koji je često isprekidan, kratkotrajan i neredovit. Sljedeći korak je jasan – tražite iskustva i savjete drugih roditelja, čitate članke i pokušavate bilo što što vam može pomoći da se lakše nosite s trenutnim stanjem. Utješno je što je privremeno i što kod većine beba prođe za nekoliko dana.

Kada je u pitanju regresija sna kod beba, svaka beba će drugačije proživjeti ovaj period spavanja, ali moguće je primijetiti neke od sljedećih simptoma:

  • razdražljivost i nervoza prije i tijekom uspavljivanja
  • odbijanje spavanja i zahtijevanje nošenja u naručju
  • česti periodi plača, prije i nakon spavanja
  • česta buđenja i kratka drijemanja
  • sve ranije buđenje ujutro
  • nejasni uzroci promjene.

Važno je naglasiti da je nužno isključiti sve druge potencijalne uzroke ove promjene – primjerice, fizičke probleme poput bolesti ili nicanja zubića. Moguće je da je u pitanju skok u razvoju, ali u svakom slučaju događa se stanje koje nije uobičajeno kod bebe, odnosno jasna je promjena.

Neke bebe su “spavalice” pa se promjena možda više osjeti, a neke bebe su pravi “nespavači” pa će zbog toga regresija sna možda proći neopaženo.

koliko traje regresija sna
FOTO: Shutterstock

Kada se javlja regresija sna?

Svaka beba ima svoj tempo razvoja i neće se kod svake bebe javljati regresija sna u isto vrijeme. Tijekom prve godine bebinog života, regresija sna se najčešće javlja oko četvrtog mjeseca (regresija sna s 4 mjeseca), zatim između osmog (regresija sna s 8 mjeseci) i desetog mjeseca, oko prvog rođendana i ponovno s oko 18 mjeseci. Također se može očekivati i kasnije, u dobi oko druge i treće godine života.

Neki roditelji primjećuju da se regresija sna kod beba javlja sa šest mjeseci (regresija sna s 6 mjeseci) ili čak između 14. – 15. mjeseca. Nije isključeno da se ovo stanje pojavi i u tim razvojnim fazama. Svako dijete je potrebno promatrati zasebno jer su ove intenzivne promjene u prvim godinama života zaista specifične za svako dijete i teško je reći generalno što i u kojem trenutku će se promijeniti.

Kada je u pitanju regresija sna, iskustva kod roditelja su različita. U stalnoj dinamici i brojnim promjenama važnima za bebu (od skokova u razvoju, nicanja zubića, uvođenja krute hrane, samostalnog posjedanja i sl.), regresija sna je samo još jedna u nizu koju većina roditelja uspješno preživi.

Koliko traje regresija sna?

Regresija sna uglavnom predstavlja stresno razdoblje većini članova obitelji u kućanstvu jer privremeno stvara kaotične promjene s kojima se treba znati nositi. Ako je u obitelji više djece različite dobi, regresija sna može zaista biti zahtjevan period u kojem roditelji ponekad trebaju dodatnu pomoć i podršku bližnjih.

U većini situacija kada inače postoje zdrave navike spavanja, regresija sna obično potraje tjedan ili dva. S druge strane, ako nema dosljednih i jasnih rutina spavanja dotad uspostavljenih, regresija sna može ubrzo postati dugoročna borba u kojoj nitko ne spava.

Zato je važno imati “plan za oporavak“, odnosno unatoč svim promjenama na koje teško možete utjecati i dalje držati uspostavljene rutine koliko god je moguće. Drugim riječima, ako beba odbija spavanje, svejedno ga pokušajte potaknuti u isto vrijeme kao i jučer i u tjednu prije.

U jednom trenutku će regresija sna prestati, a stalno ponavljanje prethodno uspostavljenih navika spavanja će se samo nastaviti i stabilizirati u kratkom periodu. Bebe koje imaju zdrave navike spavanja će brže i jednostavnije prolaziti kroz regresije sna.

Regresija sna kod beba – kako se nositi s njom?

Iako je regresiju sna nemoguće zaustaviti ili spriječiti, postoje određene metode koje vam mogu pomoći u ublažavanju simptoma:

  • pokušajte što prije uspostaviti jasne izmjene budnosti i spavanja kod bebe, odnosno zamračiti prostoriju kada je noć i osvijetliti kada je dan i sl.
  • tijekom vremena budnosti, razgovarajte s bebom, posvetite joj vrijeme i pažnju, učite nove vještine – bebe trebaju aktivnosti tijekom budnih razdoblja kako bi odlasci na spavanje bili što jednostavniji
  • educirajte se o razvojnim promjenama koje možete očekivati kod bebe ovisno o mjesecu života kako biste shvatili zašto se javlja regresija sna i što možete očekivati nakon što prođe
  • uspostavite zdrave navike spavanja i trudite se iste održavati jer, jednom kada regresija sna prođe, upravo će te navike omogućiti da se bebin san stabilizira i produži, posebno tijekom noći
  • ako se poteškoće sa spavanjem nastavljaju kroz duži vremenski period, bez jasnih izmjena s uobičajenim fazama, razgovarajte sa svojim pedijatrom o potencijalnim uzrocima tog stanja te eliminirajte ostale uzroke, odnosno poteškoće i bolesti koje bi mogle doprinijeti takvim promjenama.

Imajte na umu da čovjek tijekom prve tri godine života prolazi kroz najveće promjene na svim razinama razvoja. Nikad se više neće ponoviti takav intenzivan period rasta, stoga je utješno znati da je u pitanju jedan kraći dio vremena koji je vrlo dinamičan i turbulentan, ali će proći – puno prije nego što mislite!

Djeca brzo rastu i, iako vam se trenutno čini kao da će zauvijek biti mali i ovisni o vama, to je zaista samo jedan minijaturan djelić vašega i njihovog života za kojim ćete ubrzo osjećati veliku nostalgiju.

Koliko god neke promjene bile teške i zahtjevne, proći će. Nemojte zaboraviti uživati i stvarati uspomene sa svojom djecom dok su maleni jer će to biti dobar temelj za kvalitetan odnos i u odrasloj dobi. 

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Dumaplin, C. (2025). Sleep Regressions. Taking cara babies.
  2. van de Rijt, H., Plooij, F. i Plooij, X.P. (2019). Čudesni tjedni. Zagreb: Egmont.
  3. Wielek, T. i sur. (2019). On the development of sleep states in the first weeks of life. PloS one, 14(10), e0224521.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu