Zašto je zijevanje zarazno? Evo što stoji iza tog fenomena
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Zašto je zijevanje zarazno? Zarazno zijevanje označava fenomen kada ljudi zijevaju nakon što vide, čuju ili pomisle na nekog drugog tko zijeva.
Otprilike 40 – 60 % ljudi doživljava ovo ponašanje kada su izloženi tim okidačima. Ovo je ponašanje primijećeno kod ljudi, ali i mnogih životinjskih vrsta, uključujući pse, čimpanze, bonobe, makake, gelada babune, pa čak i papige.
Zašto je zijevanje zarazno?
Iako točni uzroci zaraznog zijevanja još uvijek nisu potpuno razjašnjeni, postoje dvije glavne teorije – hipoteza nesvjesnog oponašanja i hipoteza empatičkog modeliranja. Ove teorije sugeriraju da zarazno zijevanje može igrati ulogu u jačanju socijalnih veza, bilo oponašanjem ponašanja drugih ili dijeljenjem emocija (tj. empatijom).
Uloga nesvjesnog oponašanja u zaraznom zijevanju
Hipoteza nesvjesnog oponašanja tvrdi da je zarazno zijevanje oblik automatskog oponašanja, poznatog kao “efekt kameleona“. Ova teorija sugerira da ljudi prirodno oponašaju ponašanja drugih bez svijesti o tome, što pomaže u jačanju socijalnih veza.
Primjerice, u istraživanju s papigama znanstvenici su primijetili da su ove ptice zijevale i istezale se u sinkronizaciji, što podržava ideju da takva ponašanja mogu poticati socijalnu povezanost. Ovo nesvjesno oponašanje vjerojatno pomaže u stvaranju osjećaja zajedništva jer se životinje često osjećaju povezano s drugima koji pokazuju slična ponašanja.
Empatija i zarazno zijevanje
Hipoteza empatičkog modeliranja sugerira da je zarazno zijevanje povezano s empatijom – sposobnošću razumijevanja i dijeljenja osjećaja drugih. Prema ovoj teoriji, kada životinja vidi kako netko drugi zijeva, ona reagira empatički, kao da dijeli isti umor ili stres.
Istraživanja podržavaju ovu ideju jer su rezultati pokazali da psi češće zijevaju kada gledaju svoje vlasnike nego kada promatraju nepoznate osobe. Slično tome, čimpanze i bonobe češće zijevaju kad promatraju poznate jedinke, što ukazuje na to da emocionalna bliskost utječe na zarazno zijevanje.
Zarazno zijevanje kod ljudi i primata počinje oko četvrte godine života, što se poklapa s razvojem “teorije uma” – sposobnosti razumijevanja da drugi imaju različite misli i osjećaje. Ovaj razvojni trenutak može objasniti zašto je zarazno zijevanje povezano s empatijom i socijalnim razumijevanjem kod ovih vrsta.
Zašto je zijevanje zarazno? Mozak iza empatije i zijevanja
Nedavna istraživanja ukazuju na to da je sustav zrcalnih neurona ključan za zarazno zijevanje i empatiju. Zrcalni neuroni su specijalizirane stanice u mozgu koje se aktiviraju kada osoba izvede neko ponašanje ili kada vidi kako netko drugi izvodi isto ponašanje.
Ovaj sustav pomaže u učenju kroz oponašanje i razumijevanju namjera drugih, čime doprinosi socijalnoj interakciji i empatiji.
Primjerice, kada ljudi vide nekog kako zijeva, isti dijelovi mozga se aktiviraju kao da su sami zijevali, poput anteriornog cingulacijskog korteksa i desne donje frontalne vijuge – područja koja su povezana s emocionalnim procesiranjem i socijalnom kognicijom.
Ovi nalazi sugeriraju da sustav zrcalnih neurona pomaže u razumijevanju iskustava drugih, olakšavajući “hvatanje” zijevanja.
Veza između zrcalnih neurona, empatije i patologija
Sustav zrcalnih neurona također je povezan s poremećajima poput autizma. Djeca s autizmom često imaju smanjenu empatiju i manju učestalost zaraznog zijevanja u usporedbi s tipično razvijenom djecom.
To je povezano s abnormalnostima u sustavu zrcalnih neurona, koje mogu doprinositi socijalnim i komunikacijskim teškoćama osoba s autizmom. Slično tome, osobe sa shizofrenijom također imaju smanjeno zarazno zijevanje, vjerojatno zbog problema u samoprepoznavanju i teoriji uma.
Stoga, učestalost zaraznog zijevanja može biti indikator funkcioniranja sustava zrcalnih neurona i sposobnosti životinja za empatiju.
Evolucijska važnost zaraznog zijevanja
Istraživanje zaraznog zijevanja kod životinja pruža važne uvide u evoluciju socijalnih ponašanja. Zarazno zijevanje je primijećeno kod mnogih socijalnih životinja, poput pasa, primata i ptica, ali ne i kod samotnjaka poput crvenonožnih kornjača.
Ovo sugerira da zarazno zijevanje može imati socijalnu funkciju, zbog čega potiče empatiju i povezanost unutar grupa. S evolucijskog stajališta zarazno zijevanje moglo bi se razviti kao način za usklađivanje ponašanja i jačanje socijalnih veza, što je ključno za preživljavanje socijalnih vrsta.
U tom kontekstu, sustav zrcalnih neurona mogao je evoluirati kako bi podržao ove procese, pomažući životinjama da se bolje povežu.
Potreba za daljnjim istraživanjima
Iako je veza između zaraznog zijevanja i empatije podržana mnogim istraživanjima, postoje i oprečni nalazi. Buduća istraživanja mogla bi ispitati kako različite vrste i dobne skupine reagiraju na okidače za zijevanje i kako te reakcije variraju ovisno o socijalnom kontekstu ili individualnim razlikama.
Pročitajte i ove članke:
- Stvari koje vjerojatno ne znate o zijevanju
- 5 rješenja za neugodnjak zbog kojeg smo nepoželjni u društvu
- Empatija kod djece: Potaknite suosjećanje za druge od malih nogu! Evo koji čimbenici utječu na njen razvoj.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Širi se najveća epidemija tuberkuloze u modernoj povijesti!
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja
- Seiter, T. (2025). Why Is Yawning Contagious? Psychology Today.
- Rizzolatti, G. i sur. (2014). Cortical mechanisms underlying the organization of goal-directed actions and mirror neuron-based action understanding. Physiol. Rev., 94(2): 655–706.
- Miller, M. L. i sur. (2012). Evidence for contagious behaviors in budgerigars (Melopsittacus undulatus): an observational study of yawning and stretching. Behav. Processes, 89(3): 264–270.
- Campbell, M. W. i de Waal, F. B. M. (2011). Ingroup-outgroup bias in contagious yawning by chimpanzees supports link to empathy. PLoS ONE, 6(4): e18283.