Želite manje stresa sa svojom djecom? Učinite ovo
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja

Roditeljstvo često izgleda kao niz emocionalnih izazova – od dječjih ispada bijesa do burnih tinejdžerskih reakcija. Promjena perspektive može olakšati ove trenutke – umjesto da sebe doživljavaju kao “zaglavljene” ili frustrirane, roditelji mogu preuzeti ulogu emocionalnog trenera svoje djece.
Ovaj pristup omogućuje roditeljima da ostanu smireni, ne shvaćaju ponašanje osobno i ponude empatiju, čime se smanjuju stres i reaktivnost djeteta.
Emocionalni trener – nova uloga roditelja
Preuzimanje uloge emocionalnog trenera mijenja način na koji roditelji pristupaju svojoj djeci. Umjesto da ispade bijesa ili frustracije vide kao osobne napade ili roditeljske neuspjehe, ovakav pristup omogućuje da ih dožive kao prilike za vođenje djeteta kroz njegove osjećaje.
Time se stvara podržavajuće okruženje za emocionalno učenje, smanjuje pritisak “popravljanja” konflikata i poučava djecu kako upravljati teškim emocijama. Ovaj način odgajanja jača povjerenje između roditelja i djece tako što pokazuje djeci da u roditeljima imaju pouzdanog i nepristranog saveznika.
Evo kako primjena ove perspektive može koristiti roditeljima i djeci u različitim životnim fazama.
Predškolska i školska dob
Kod mlađe djece, npr. šestogodišnjaka koji u trgovini plače jer ne može dobiti željenu igračku, roditelj može osjetiti frustraciju ili neugodu. No, emocionalni trener reagira drugačije. Može se spustiti na razinu djeteta i reći: “Vidim da si razočaran. I ja se ponekad osjećam razočarano.“.
Ovakva reakcija pokazuje smirenost, priznaje djetetove osjećaje i uči ga da su snažne emocije normalne i upravljive.
S vremenom, ovo jača emocionalnu otpornost djeteta, smanjuje potrebu za vanjskim rješenjima i donosi više mira svima u obitelji.

Tinejdžerske godine
Tinejdžeri sa svojim nepredvidivim emocijama zahtijevaju drugačiji pristup. Primjerice, roditelj može naići na šesnaestogodišnjakinju koja, kada je pitaju kako joj je prošao dan, odgovara s podsmijehom i prevrtanjem očiju. Umjesto da to shvati osobno, emocionalni trener bi odgovorio empatijom, npr.: “Čini se da ti je danas bio težak dan. Tu sam ako želiš razgovarati.“.
Ovakav odgovor pokazuje djetetu da je roditelj sigurna i nepristrana osoba kojoj se može obratiti. Bez obrambene reakcije ili zahtjeva za trenutnim poštovanjem, roditelj modelira smirenost i nenasilnu komunikaciju. Iako tinejdžeri možda neće odmah reagirati, dosljedna empatija gradi povjerenje i pokazuje kako konstruktivno upravljati emocijama bez eskalacije sukoba.
Odrasla djeca
Kod odrasle djece uloga emocionalnog trenera ostaje važna, ali se lagano mijenja. Primjerice, ako se dvadesetsedmogodišnji sin javi roditelju kako bi se požalio na probleme na poslu i obrambeno reagira na savjete, roditelj može fokus staviti na slušanje i priznavanje osjećaja.
Smiren odgovor poput “Čujem koliko ti je to frustrirajuće. Teška je to situacija, ali vjerujem da ćeš pronaći rješenje.” može biti vrlo osnažujući.
Ovakav pristup potiče odraslu djecu da sama pronalaze rješenja, što jača njihovu neovisnost i otpornost. Kod roditelja to uklanja teret osjećaja odgovornosti za sreću svoje djece, što omogućuje zdraviji i manje stresan odnos.
Dugoročne prednosti emocionalnog treniranja
Prijelaz s tradicionalnog roditeljstva na emocionalno treniranje možda izgleda suptilno, ali njegovi učinci su duboki. Dosljednim pružanjem smirenosti, empatije i priznanja roditelji opremaju svoju djecu emocionalnim alatima koji im koriste cijeli život. Ovaj pristup ne samo da jača vezu između roditelja i djeteta, već roditeljima donosi osjećaj ispunjenosti i smirenosti u izazovnim trenucima.
U svakoj fazi razvoja perspektiva emocionalnog trenera pretvara roditeljstvo u partnerstvo usmjereno na rast i otpornost, što potiče snažnije emocionalne vještine kod djece i veću emocionalnu stabilnost kod roditelja.
Pročitajte i ove članke:
- Što reći kada vam dijete kaže da ste najgori roditelj ikada?
- 5 pravila najpametnijih ljudi na svijetu za dobar odgoj
- 8 savjeta za bolji odnos s vašom odraslom djecom.
- Bernstein, J. (2024). Want Less Stress With Your Kids? Make This Simple Shift. Psychology Today.
- Dewar, G. (2020). Parenting stress: 12 evidence-based tips for making life better. Parenting Science.