Prof. dr. Raj Raghunathan, profesor marketinga na McCombs školi biznisa, na fakultetu u Texas-u, u svojoj knjizi “Ako ste bogati i uspješni, zašto niste sretni?”, navodi da je jedan od razloga zbog kojih se ljudi osjećaju nesretnima taj što žrtvuju sreću za druge ciljeve (slava, novac, status u društvu…).

Dr. Raghunathan kao razlog tome navodi tri negativna uvjerenja (“mita”) zbog kojih se ljudi odlučuju žrtvovati svoju sreću iako svi ljudi u principu najviše žele biti sretni.

1. Sreća čini ljude lijenima

Jedan od negativnih uvjerenja o sreći jest da ako smo sretni, onda ćemo osjećati da ne trebamo ništa više raditi, graditi, niti unaprjeđivati u životu jer nam je tada sve kako treba biti.

Ovaj “mit” o sreći pobijaju brojne naučne studije, koje pokazuju da su sretniji ljudi produktivniji, kreativniji i profesionalno uspješniji od nesretnih ljudi, tako da:

• sretniji osiguravajući agenti prodaju veći broj polica osiguranja
• sretniji zaposlenici zarađuju više novca
• sretniji šefovi kreiraju pozitivniju radnu klimu, što povećava profesionalni uspjeh organizacije i ostvareni profit
• sretniji profesionalni igrači kriketa postižu više poena tijekom meča
• sretniji 20-ogodišnjaci kasnije u životu zarađuju više novca i imaju uspješniju karijeru od svojih vršnjaka koji su nesretni
• sretniji ljudi imaju veću vjerojatnost da sklope brak i manju stopu razvoda kada ga sklope
• sretniji ljudi su društveniji, komunikativniji i imaju bolje odnose s kolegama na radnom mjestu

Jedan od razloga zašto sretniji ljudi ostvaruju veći profesionalni uspjeh jest što su sretniji ljudi kreativniji.

Barbara Fredrickson, profesorica na fakultetu North Carolina and Chapel Hill, u svojoj knjizi “Positivity” (Pozitivnost) nazvala je ovu povezanost “proširujući efekt sreće”, pozivajući se na rezultate provedenih naučnih studija, koje pokazuju da su ljudi kreativniji kada razmišljaju pozitivno i osjećaju se sretnijima te stoga brže nalaze nova rješenja, rješavaju probleme i dolaze do novih ideja.

2. Sreća čini ljude sebičnima

Drugo negativno uvjerenje o sreći jest da ako smo sretni, onda ćemo uživati u našoj sreći i nećemo suosjećati s patnjama drugih te im nećemo pomagati (postat ćemo sebični).

I ovo negativno uvjerenje je naučno opovrgnut mit, budući da su rezultati naučnih studija pokazali da sretniji ljudi:

• više volontiraju od nesretnih
• više doprinose zajedničkim interesima u svojoj zajednici
• češće doniraju novac
• češće pomažu svojim kolegama na poslu
• češće doniraju krv

Dakle, sretniji ljudi su altruističniji i manje samocentrirani od nesretnih.

3. Sreća je kratkotrajna

Treće negativno uvjerenje je da je sreća kratkotrajna te je stoga mudro žrtvovati sreću, kako bismo stekli trajnu dobrobit (novac, status u društvu, materijalna dobra…).

No, je li sreća zaista kratkotrajna?

Odgovor na ovo pitanje nije univerzalno prema prof. Raju ovisi o tome kako mi definiramo sreću.

Ako je sreća za nas sinonim za kratkotrajna zadovoljstva (užitak, novac, seks…) onda će za nas sreća i biti kratkotrajna, no ako imamo drugačiju perspektivu gledanja na sreću (da je sreća voditi ispunjen život, ostvarivanje kvalitetnih emotivnih odnosa, da je bogatstvo doživljaj koliko se bogato osjećamo, ne suma novca kojeg imamo na bankovnom računu) onda će osjećaj sreće biti dugotrajniji.

Naučne studije koje su trajale više desetljeća i pratile ljude tijekom njihovog životnog doba, pokazale su da se ljudi koji su kao 20-ogodišnjaci bili sretni, bili kasnije u životu uspješniji u karijeri, imali bolje međuljudske odnose i bolje zdravlje u svakoj životnoj dobi. Dakle, sreća ima dugoročne pozitivne efekte, koliko god se činila “kratkotrajna”.

• negativne misli
• posao
• poslovni uspjeh
• pozitivne misli
• sreća