Novo istraživanje naglašava opasnosti nakupljanja plaka u arterijama – poznatog kao ateroskleroza – i kako to može značajno povećati rizik od kobnih srčanih ili moždanih udara.

Ovo stanje često prolazi nezapaženo, ali studija je otkrila da su ljudi sa skrivenim plakom imali mnogo veću vjerojatnost da će umrijeti tijekom 12-godišnjeg razdoblja nego oni s čistim arterijama. Studija je pratila 5.700 sudionika i otkrila da nakupljanje plaka predstavlja prijetnju bez obzira na druga zdravstvena stanja ili čimbenike rizika.

Nalazi sugeriraju da čak i ako su pojedinci svjesni svoje razine kolesterola, krvnog tlaka i obiteljske anamneze, poznavanje stanja njihovih arterija moglo bi biti ključno. Liječnici mogu sve češće preporučivati ​​skeniranje krvnih žila koje hrane srce i mozak.

Dr. Valentin Fuster, glavni autor studije, naglasio je da kombinacija procjena čimbenika rizika sa slikom nudi najučinkovitiji alat za dijagnosticiranje i prevenciju bolesti srca.

Ateroskleroza se može liječiti

Ateroskleroza sužava i otvrdnjava arterije, zbog čega povećava rizik od srčanog i moždanog udara, ali je izlječiva. Povezani komentar druge studije naglašava važnost da pacijenti vide vlastitu aterosklerozu, budući da ih vizualni dokazi mogu motivirati da promijene ponašanje i uzmu potrebne lijekove.

U SAD-u se smatra da otprilike polovica stanovništva ima skriveni plak, no mnogi toga nisu svjesni dok ne dožive teške simptome poput srčanog udara ili boli u prsima. Nalazi studije pojačavaju potrebu za ranim otkrivanjem, budući da praćenje plaka može pomoći u predviđanju rizika rane smrti izvan standardnih faktora rizika.

Istraživanje je dio stalnih napora da se tehnologija snimanja koristi za ranije dijagnosticiranje ateroskleroze, što bi moglo učiniti liječenje učinkovitijim. Studija se fokusirala na ljude prosječne dobi od 69 godina, no buduće studije će pratiti mlađe osobe u dobi 30 – 49 godina.

Trenutačno se rizik od ateroskleroze procjenjuje na temelju razine kolesterola, krvnog tlaka, povijesti pušenja i dobi, no snimanje se obično preporučuje samo za skupine visokog rizika. Liječnici mogu otkriti bolest pomoću skeniranja kalcija ili skupljeg, manje dostupnog ultrazvučnog snimanja.

Stručnjaci sugeriraju da pacijenti s dobro kontroliranim razinama kolesterola možda neće trebati slikovne pretrage, ali onima koji nerado uzimaju lijekove može koristiti skeniranje kako bi provjerili rane znakove bolesti.

Pretrage kalcija obično se preporučuju muškarcima starijim od 40 godina i ženama starijim od 50 godina, posebno onima s faktorima visokog rizika poput obiteljske anamneze ili loše kontrolirane razine kolesterola ili šećera u krvi.

Upravljanje skrivenim kardiovaskularnim rizicima

Kako biste upravljali skrivenim kardiovaskularnim rizicima, stručnjaci preporučuju fokusiranje na “Life’s Essential 8” – zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, nepušenje, dobar san, regulacija težine i kontrola kolesterola, krvnog tlaka i šećera u krvi.

Osim toga, jednokratno mjerenje Lp(a), manje poznate vrste kolesterola, može pomoći u procjeni rizika od srčanih i krvožilnih bolesti. Mrežni kalkulator Američkog koledža za kardiologiju također može procijeniti rizik od ateroskleroze i pružiti smjernice za upravljanje njime. 

Pročitajte i ove članke:

• Simptomi srčanih problema: Ubijaju više od 20,5 milijuna ljudi svake godine! Liječnik otkriva koje tegobe upućuju na to da je u pitanju srce
• Nemojte ih zanemariti! Ovo je 12 znakova koji upućuju na to da možda imate srčanu bolest
• 10 navika koje smanjuju rizik od bolesti srca.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Super zdravi recepti!

Varivo od slanutka i krumpira koje možete ponijeti na posao

• Zrinka Babić
• 3 min čitanja

• ateroskleroza
• moždani udar
• skriveni ubojica
• srčani udar