Svatko od nas je nekoliko puta u životu uzimao antibiotike. Riječ je o lijekovima koji se uzimaju protiv bakterijskih infekcija, ali nerijetko čujemo da se uzimaju i kad postojanje bakterije nije utvrđeno. Tu je i danas vrlo poznat pojam “antimikrobna rezistencija“, odnosno otpornost mikroorganizama na antibiotike. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i nadzor bolesti iz 2008. godine antimikrobna rezistencija svake godine odnosi oko 25.000 života.

Zašto je to tako, što antibiotici rade našem organizmu i možemo li nešto učiniti po tom pitanju na okruglom su stolu o pretjeranoj upotrebi antibiotika i zaštiti zdravlja kod uzimanja istih otkrili dr. Helena Šimurina, specijalistica obiteljske medicine, i doc. dr. sc. Krešimir Gjuračić, znanstveni direktor Probiotic Excellence Centra Abela Pharme.

Učestalost upotrebe antibiotika

Ono što dr. Šimurina smatra najvažnijim dijelom edukacije ljudi je da se antibiotici prepisuju za bakterijske infekcije. Dakle, viruse ne liječimo antibioticima. Ono što pacijentima treba osvijestiti je to da, što se tiče respiratornih infekcija, 90 % tih infekcija je uzrokovano virusima. Dr. Šimurina tvrdi da ne treba posezati za antibioticima, osim ako ne dolazi do nekih komplikacija.

Najčešće dijagnoze zbog kojih se propisuju antibiotici u primarnoj zaštiti, u obiteljskoj medicini, su respiratorni infekti i infekcije mokraćnih puteva. Preporučuje se njihovo rješavanje prirodnim putem, a tek ako traju pet, šest ili 10 dana, onda se javlja potreba za antibioticima.

U nastavku pogledajte videoisječak u kojem dr. Šimurina predstavlja podatke o upotrebi antibiotika u svijetu i Hrvatskoj.

Nestrpljivost je jedan od glavnih problema koji dovodi do čestog propisivanja antibiotika od strane liječnika. Dr. Šimurina je naglasila da još uvijek mlađe generacije trebaju strpljenja i edukaciju o tome.

Često kažu “Dajte mi nešto čarobno da ozdravim do sutra!”. Tu im treba objasniti kakav tijek bolesti se očekuje, da znaju da će npr. pet dana šmrcati, da će 10-ak dana kašljucati i sl. Dakle, to ne znači da im moramo dati antibiotik da odmah ozdrave. Ako im se to objasni, onda su puno suradljiviji. U pedijatrijskoj populaciji liječnici imaju puno veći pritisak, posebno od roditelja koji se boje za dijete, ali su i nestrpljivi da odu što prije na posao jer su na bolovanju zbog čuvanja djeteta i sl.

Kad su u pitanju nuspojave antibiotika, najčešće su dijareje, a dr. Šimurina tvrdi da se javljaju uglavnom zbog toga što pacijenti nisu poslušali savjet liječnika da uz antibiotsku terapiju uzimaju i probiotike. Uz proljev, često se javljaju gljivične infekcije, posebno kod žena jer dolazi do remećenja vaginalne flore. Druge nuspojave su obično alergijske reakcije, glavobolja, mučnina i sl.

Problem antimikrobne rezistencije

Antimikrobna otpornost predstavlja ozbiljnu globalnu prijetnju koja bi prema podacima Organizacije za europsku ekonomsku suradnju mogla biti uzrok 700.000 smrti godišnje diljem svijeta. Dok se bakterije i patogeni razvijaju kako bi izdržali lijekove namijenjene borbi protiv njih, arsenal antibiotika postaje sve neučinkovitiji.

Dr. Šimurina ovdje ističe da smo, u povijesti, kako je došlo do pojave antibiotika, bili sretni da se možemo riješiti različitih bakterijskih infekcija koje su bile i smrtonosne.

Onda je to nekako uzelo maha i podrazumijevalo se da ćemo “pokriti čovjeka antibiotikom za svaki slučaj” da se nešto ne bi zakompliciralo. Kod ovih rezistencija velik je problem u bolničkom okruženju, zato što se propisuju antibiotici širokog spektra i zato što su tamo pacijenti koji su imunosuprimirani ili su teško bolesni ili operirani i sl. Tako je propisivanje antibiotika duže, češće i jače.

Kada imamo takve rezistentne bakterije, ljudi koji su zdravi ulaskom u bolnički sustav imat će veći rizik da kao komplikacija neke banalne operacije nastane rezistentna infekcija. Tako da u bolničkom okruženju treba pojačano paziti i na higijenu, ali i osvijestiti bolničke liječnike kada i kako se trebaju propisati antibiotici, a pacijente da ih ne uzimaju sami.

Dr. Šimurina je dodala:

Postoji šansa da se infekcija vrati ili ponovo javi u težem obliku, i tada opet treba dati antibiotik. Razvijanje jednog antibiotika traje 10-ak godina – ako se sada pojavi neka bakterija koju ne možemo ni sa čime riješiti, puno ljudi bi umrlo prije nego bi se stigao razviti novi antibiotik.

Utjecaj antibiotika na gastrointestinalni trakt

Doc. dr. sc. Krešimir Gjuračić u nastavku objašnjava kako antibiotici utječu na gastrointestinalni trakt.

Dr. Šimurina je objasnila:

Kada dođe do toga da pacijent mora uzimati antibiotik, treba ga uzimati onako kako mu je propisano i treba zaštititi svoju crijevnu floru, odnosno unositi prebiotičke i probiotičke kulture. Mogu se unositi u obliku prehrane, ali kod dužih i težih antibiotičkih terapija, treba ih unositi u obliku suplemenata. Najčešće se preporučuje Saccharomyces boulardii koji se može uzimati zajedno s antibiotikom. Riječ je o kvascu, odnosno gljivi koju antibiotska terapija neće ubiti. Druge probiotike treba odvajati barem dva sata od uzimanja antibiotika. S. boulardii smanjuje učestalost pojave proljeva koji su uzrokovani samom antibiotskom terapijom.

Dr. Šimurina svojim pacijentima također preporučuje da nakon prestanka uzimanja antibiotika pacijenti još mjesec dana uzimaju probiotičke kulture u obliku suplemenata kako bi što prije obnovili svoju crijevnu floru, ali uvijek naglašava važnost prehrane.

Brza hrana i pekara ubija te naše dobre bakterije, što znači da im treba dati potporu s prebioticima, odnosno vlaknima jer one vole jesti vlakna da bi bile što zdravije. 

Oprez kod uzimanja antibiotika posebno bi trebale imati osjetljive skupine, poput djece, trudnica i starijih osoba. Primjerice, mala djeca imaju nezrelu mikrobiotu. Do treće godine se ona razvija i obogaćuje i štetno je u to doba posezati za antibioticima, ako nije nužno, jer se time remeti to sazrijevanje.

Osoba koja je u dječjoj dobi morala popiti puno antibiotika ima i kasnije nekvalitetnu mikrobiotu i osjetljiviji probavni sustav, odnosno mogućnost razvoja sindroma iritabilnog crijeva, upalne bolesti crijeva, pa čak i nekih psihičkih bolesti poput anksioznosti i depresije.

U toj dobi treba educirati roditelje da dobro čiste njihov nosić, da djecu inhaliraju, da im daju potporu da se mehanički odstranjuje taj sekret koji je podloga za nastanjivanje patogenih bakterija.

Kod trudnoće antibiotike također treba uzimati u manjoj mjeri jer se remeti mikrobiota majke koja utječe na mikrobiom bebe.

Starije osobe, kao i mala djeca, imaju slabiji mikrobiom. Nakon terapije antibiotikom kod starijih je osoba povećan rizik od dugotrajnih proljeva, klostridije ili autoimunih bolesti, a uz to se još javlja i imunološko starenje.

Ono što je problem je kada stariji ljudi imaju temperaturu. Prebrzo posežemo za antibiotikom od straha da im se nešto ne zakomplicira. Pogotovo se to javlja kod starijih osoba koje su smještene u institucije, tako da i u ovom području kritički treba razmišljati o davanju antibiotika.

Što su probiotici i koja je njihova funkcija?

Prema doc. dr. sc. Gjuračiću, probiotici su živi mikroorganizmi koji imaju veliki utjecaj na regulaciju crijevne mikroflore, odnosno očuvanje i regeneraciju, uvelike nakon terapije antibioticima.

Probiotikom se smatra bilo koji živi mikroorganizam koji, ako ga uzimate u potrebnoj količini, može zbilja poboljšati ljudsko zdravlje, za razliku od fermentiranih proizvoda koji se ne bi trebali smatrati dodacima hrani. Probiotici bi se trebali smatrati dodatkom terapiji.

Za svaku indikaciju postoje specifično dizajnirane probiotičke formulacije, bilo kao sam probiotik ili u kombinaciji s prebiotikom. Tako se npr. u slučaju tretiranju dijareja preporučuje koristiti dodatak prehrani Bulardi (Saccharomyces boulardii) jer on kao takav pomaže u rekonstituciji mikrobiote nakon štetnog djelovanja antibiotika.

Drugi primjer je soj Lactobacillus plantarum 299v koji se koristi za tretiranje sindroma iritabilnog crijeva, a u kliničkim studijama je pokazao da smanjuje simptome boli i napuhavanja i danas je u upotrebi diljem svijeta.

Dr. Šimurina je ovdje dodala:

Ono što svakako uvijek naglašavam je da nije svaki probiotik za sve. Također, nije ni moja uloga da kažem “Uzmite neki probiotik!”. Treba i to osvijestiti pacijentima, a naš je zadatak da ih upozorimo da treba spriječiti pojavu antibiotskih nuspojava, odnosno da trebaju uzeti specifičan probiotik.

Doc. dr. sc. Gjuračić je istaknuo:

Za svaki taj probiotik trebate imati pozitivne rezultate kliničkih studija da biste mogli tvrditi da je koristan za tretman određene patologije.

Saccharomyces boulardii – “prijateljski mikroorganizam”

Saccharomyces boulardii je probiotik jedinstven po tome što je jedini probiotski soj mikroorganizma koji je kvasac i otporan je na antibiotike.

Riječ je o posebnom probiotiku koji radi kompleksni utjecaj na naš imunitet. Ovaj soj stimulira antiinflamatorne odgovore, odnosno smanjuje upalu i smanjuje proinflamatorne molekule koje proizvodi naš organizam u odgovoru na upalu, pa time smanjuje simptome bilokakve bolesti.

Više o tome pogledajte u sljedećem videu.

Saccharomyces boulardii je “prijateljski” mikroorganizam poznat već stotinu godina koji je dobio ime po znanstveniku Henriju Boulardu.

Doc. dr. sc. Gjuračić je pojasnio:

On je svojedobno izučavao slučajeve kolere u Francuskoj indokini i otkrio da je ljudi koji obolijevaju od kolere nisu pili neke permanganate, što je bila tadašnja praksa, nego su pili sokove od voća, a na njihovoj površini je bio Saccharomyces boulardii koji je bio aktivna supstanca i degradirao toksin kolere te ih na taj način rješavao te patologije. Možemo reći da je to sigurni mikroorganizam i on se zapravo nikada ne nastanjuje u našim crijevima – on će obaviti svoj posao, pomoći vam da se vratite u zdravije stanje brže nakon oboljenja, ali na kraju neće ostati u crijevima.

Važnost prehrane i prevencije bolesti

Dr. Šimurina je istaknula važnost prehrane za cjelokupno zdravlje i imunitet:

Ne samo kada uzimamo antibiotik, nego i inače, trebamo njegovati našu crijevnu floru kako bi naš cjelokupni imunološki sustav bolje radio. Ne samo da spriječimo crijevne probleme, nego da očuvamo opće stanje organizma. Dakle, naglasak je na vlaknima.

Probiotici se nalaze i u fermentiranim mliječnim proizvodima, ali i u ukiseljenom povrću, tako da su oni izvor i probiotičkih i prebiotičkih sojeva.

Općenito, cijelu godinu trebamo bazirati prehranu na vlaknima, odnosno povrću. Previše voća opet može uzrokovati neku nadutost, dok nam je povrće prilagodljivije. S druge strane, hranimo dobre bakterije vlaknima jer je to njihov primarni izvor hrane. Tada ćemo imati i raznoliku, zdravu i bogatu mikrofloru koja djeluje protuupalno na crijeva i na naš imunološki sustav te koja može zacijeliti našu crijevnu sluznicu.

Provjerite i neke druge savjete dr. Šimurine u nastavku.

S obzirom na dolazak sezone respiratornih infekcija, ono što liječnici često naglašavaju je da je prevencija ključ svega, a odnosi se na pranje ruku, izbjegavanje zagušljivih prostorija, velikih okupljanja i sl.

Ako i dođe do potrebe za antibiotikom, treba imati na umu da se Saccharomyces boulardii može koristiti i u pedijatrijske svrhe kod uklanjanja problema uzrokovanih antibioticima ili infekcijama.

Kako prepoznati visokokvalitetan probiotik?

Probiotic Exellence Center (znanstveno-istraživački centar) jedan je od najkvalificiranijih proizvođača probiotika u Europi, s GMP certifikatom. Multidisciplirarni tim stručnjaka doktora znanosti, doktora medicine i zdravstvenih djelatnika u centru bavi se razvojem probiotika i istraživanjem kombinacija sojeva za primjenu u terapeutskim područjima te razvojem probiotika sljedeće generacije i tehnološkim inovacijama.

Doc. dr. sc. Gjuračić je, kao osnivač centra, rekao:

Probiotic Excellence Center se formirao nedavno. Abela Pharm je prva firma koja je u Hrvatskoj uvela Saccharomyces boulardii. Studije na probioticima i stalna istraživanja traju skoro dva desetljeća. Riječ je o znanstveno-istraživačkom centru koji se bavi istraživanjem kombinacija provjerenih sojeva probiotika za različita terapijska područja. Isto tako, traži neke nove generacije probiotika i razvija tehnološke inovacije koje poboljšavaju djelovanje postojećih sojeva probiotika.

Visokokvalitetan probiotik, prema doc. dr. sc. Gjuračiću, ima dovoljan broj živih stanica koje će moći riješiti probleme bilokakve patologije za koje je dizajniran.

Na tržištu je vrlo malo probiotika koji zadovoljavaju takve standarde. Jedan od takvih je dodatak prehrani Bulardi naše kompanije koja je kroz jednu inovaciju u razvoju i impementaciji tehnologije pakiranja osigurala preživljavanje probiotika do kraja roka trajanja. Visokokvalitetnim probiotikom treba smatrati onaj koji do isteka trajanja još uvijek garantira taj broj živih stanica, a ne samo na početku proizvodnje. Zapravo je jedno od najvećih postignuća centra proizvodnja takvog posebnog pakiranja koje omogućava visoko preživljavanje probiotika.

Za više informacija o probioticima posjetite internetsku stranicu www.probiotic.hr, Facebook stranicu ili Instagram profil Probiotic Excellence Centra Abela Pharme.

Cijeli okrugli stol sa stručnjacima, na temu kako uzimati antibiotike bez posljedica na zdravlje, pogledajte ovdje:

Sadržaj napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Abela Pharm po najvišim profesionalnim standardima.

• Abela Pharm
• okrugli stol
• probiotik
• Saccharomyces boulardii

Učitaj više izvora