Apneja u snu – Moje iskustvo
- 5 komentara
- 4 min čitanja
Apneja i hipopneja su pojave prestanka disanja u snu, međusobno se razlikuju po dužini trajanja.
Hipopnejom se označava prestanak disanja do 10 sekundi, a apnejom kad traje duže. Ove pojave u manjoj mjeri još ne znače bolesno stanje, no, pojavljuju li se više od 5 puta u jednom satu spavanja, to već može predstavljati ozbiljnu medicinsku dijagnozu.
Uvriježeno je mišljenje, što si stariji, potrebno ti je manje sna. Iako sam već navršio 60, potrebno mi je 7-8 sati noćnog sna. Nikada nisam imao problem nesanice, dovoljno mi je bilo leći u krevet i zatvoriti oči. Ako sam i brojao ovce, dostajale su mi one crne, iz reklame jednog teleoperatera. Ujutro sam se nalijevao kavom ne bi li se razbudio, a kroz dan, samo sam vrebao priliku kada i gdje bih mogao malo odrijemati. U fotelji, na trosjedu, u stolici, u kinu ili kazalištu, na koncertu, uvijek i u svakoj prilici, mogao sam zaspati.
Tu osobinu sam pripisivao svojoj naravi i karakteru, a nipošto ne nekom bolesnom stanju. Pogotovo nisam nalazio nikakvu vezu moje pospanosti s kardiološkim problemima (fibrilacijom atrija), povišenim krvnim tlakom i šećerom u krvi.
Nažalost, naš zdravstveni sustav bolesnike liječi simptomatski i svaku bolest pojedinačno, ne sagledavajući organizam kao cjelinu niti tražeći uzročno-posljedične veze. Tako sam ja u relativno ranoj fazi jednostavnom laboratorijskom analizom utvrdio dijabetes tip II, isto tako, mjerenjem krvnog tlaka otkrio hipertenziju, a nakon nekih karakterističnih simptoma na EKG-u mi je dijagnosticirana fibrilacija atrija. Navedene bolesti već godinama liječim medikamentima, a srčani ritam mi je ispravljen u bolnici, postupkom elektrokonverzije. Vrlo vjerojatno, sve navedene bolesti su posljedica one osnovne, neprepoznate i tek nedavno dijagnosticirane, apneje u snu.
Kako sam prepoznao apneju?
Čitajući jedan članak, prepoznao sam simptome i odgovorio na nekoliko pitanja tzv. Eppworthovog testa dnevne pospanosti, koji možete ispuniti ovdje.
Rezultat je bio 17 bodova od maksimalno mogućih 24 – jasan signal da je potrebno posjetiti liječnika.
Precizna dijagnoza i kvantifikacija stupnja apneje u snu vrši se postupkom polisomnigrafije. Pacijent prespava u za to opremljenoj ustanovi i za vrijeme sna se mjere mnogobrojni fiziološki parametri poput EEG-a EKG-a, snimaju se pokreti očnih i skeletnih mišića, ritam disanja, hrkanje, periferna saturacija kisikom itd.
Kako se pretraga obavlja u malom broju zdravstvenih ustanova, trenutno se čeka i do godinu dana. Vrijeme čekanja nisam tratio, u međuvremenu sam riješio jedan problem koji je mogao biti uzročnikom apneje – operirao sam devijaciju nosne pregrade. Uz ostala poboljšanja koje mi je donijela ova operacija, osjetio sam poboljšanje sna, smanjenje dnevne pospanosti, ali stanje još uvijek nije bilo potpuno zadovoljavajuće.
Dijagnoza apneje
Na kraju, došao je taj dan, tj. noć spavanja u kabini spojen mnogobrojnim kablovima, elektrodama, mikrofonom, sniman infracrvenom kamerom. U mom slučaju, pretrage su nastavljene i sljedeći dan, pretragom MSLT tj. testom multiplih početaka spavanja.
Glavni parametar kojim se izražava nalaz ovih pretraga zove se Apneja-Hipopneja-Indeks (skraćeno AHI) i pokazuje prosječnu učestalost prestanaka disanja u jednom satu. AHI do 5/sat se smatra normalnim nalazom, od 6-15/sat je lagana apneja, od 16 do 30/sat je srednje teška, a iznad 31/sat vrlo teška. Moj nalaz je iznosio AHI 22,9, dakle, nalazim se u sredini raspona srednje teške apneje. Da sam pretragu radio prije operacije devijacije nosne pregrade, vjerojatno bi bio znatno viši.
Liječenje apneje
Najboljom, a možda i jedinom djelotvornom metodom liječenja pokazala se terapija CPAP uređajem. Pacijent spava nosnom maskom i crijevom spojen na aparat koji trajno održava pozitivni tlak u dišnom traktu. Aparat ujedno grije i ovlažuje zrak koji se udiše.
Privikavanje i podešavanje aparata se opet vrši spavanjem u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se individualno određuje tlak koji najbolje odgovara pacijentu.
Boravak u bolnici traje 7-15 dana. Petorica pacijenata koji su sa mnom dijelili bolničku sobu imali su znatno teže oblike apneje (AHI preko 60/sat) i svima im je već nakon druge noće spavanja s aparatom bilo znatno bolje. Konstitucijski, svi su bili predisponirani za apneju.
Rizična skupina su mahom gojazni muškarci širokih vratova (opseg, tj konfekcijski broj za košulje 44 i više cm) i izraženo su hrkali prije terapije. Gotovo svi su imali povišeni tlak i šećernu bolest, a neki i probleme sa srcem.
Nakon bolničkog iskušavanja, pacijent nastavlja s terapijom kod kuće.
Iako sam u početku bio skeptičan kako ću se naviknuti na aparat, masku, spojno crijevo… učinak spavanja je nevjerojatan. S aparatom se moj AHI kreće u normalnom rasponu od 2-4/sat, dnevne pospanosti je nestalo, osjećam se svježije, snažnije, odmorenije… Aparat je nevelik, praktično upakiran u torbu, nosit ću ga sa sobom i na putovanja kako bih uvijek mogao biti dobro naspavan.
Faktori rizika i simptomi apneje
Pretpostavljam da velik dio bolesnika nikad ne prepozna ovu bolest. Stoga bih savjetovao da se posebno obrati pozornost na faktore rizika:
- Prekomjerna tjelesna težina
- Opseg vrata > 44 cm
- Usko ždrijelo, veliki krajnici, velika resica, mala brada
- Opstruktivna apneja u obitelji
- Korištenje alkohola, sedativa
- Pušenje (do 3 puta veći rizik pojave opstruktivne apneje nego kod nepušača)
- Bolesti srca (fibrilacija atrija i dekompenzacija srca)
- Moždani udar, tumori mozga (poremećana sposobnost mozga u regulaciji disanja)
te na simptome bolesti:
- Prekomjerna dnevna pospanost unatoč dovoljno dugom spavanju
- Glasno hrkanje, jače izraženo u opstruktivnoj apneji
- Epizode prestanka disanja od nekoliko sekundi do dvije minuta, a potom naprasno buđenje
- Buđenje s osjećajem suhoće usta
- Jutarnja glavobolja, smetnje koncentracije, razdražljivost
» Pročitajte više: Apneja u snu – uzroci, simptomi i liječenje.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Poslušajte Momčila Otaševića i stručnjake te besplatno izmjerite PSA
- Nova Studio
- 1 min čitanja