Najmanje osam različitih morskih organizama zapaženo je proteklih 20 godina u donjem toku Neretve, što je vjerojatno posljedica promjena hidroloških uvjeta u toj rijeci, objavila je skupina hrvatskih ihtiologa u časopisu Acta Adriatica.

Pojave morskih organizama zabilježili su lokalni ribari iz Opuzena, Kule Norinske, Metkovića, pa i Čapljine. Po jedan nalaz zabilježen je 2012. i 2014. godine, dva 2019., a ostalih četiri 2020. godine.

Najuzvodnije je pronađena raža

Češća zapažanja morskih vrsta počela su prije 15-ak godina pojavom lista (Solea sp.) u Metkoviću, 20 kilometara uzvodno, te neobičnim nalazom hobotnice (Octopus vulgaris) kod Kule Norinske, oko 15 kilometara uzvodno od ušća rijeke.

Potom je u blizini metkovskog mosta 19. travnja 2020. ribar ulovio primjerak europske lignje (Loligo vulgaris) duljine 36 centimetara i težine 650 grama. Sipa (Sepia officinalis) je ulovljena 21. srpnja 2019. kod Kule Norinske, ali je primjećivana i ranije.

Četiri primjerka uhatog klobuka (Aurelia aurita) ribari su ulovili 21. srpnja 2012. u Kuli Norinskoj i od tada je klobuk ondje opća pojava.

U travnju i svibnju 2020. godine u Kuli Norinskoj uhvaćeni su arbul (Pagellus erythrinus) i špar (Diplodus annularis).

Najuzvodnije, oko 25 kilometara od ušća rijeke Neretve, zapažena je raža. U studenom 2019. godine u Neretvi kod Višića u Bosni i Hercegovini uhvaćena je rukom živa u plitkoj vodi na muljevitom dnu. Bila je duga 40 centimetara i teška oko 400 grama. 

Salinizacija ekosustava može ugroziti autohtone vrste

Intenzivniji prodor morske vode u rijeku u posljednja dva desetljeća omogućava masovno prodiranje organizama koji žive u slankastim vodama daleko u rijeku Neretvu. Takve pojave mogu ugroziti autohtone zajednice bogate biološke raznolikosti sa značajnim brojem endemskih vrsta, upozoravaju autori.

Zapisi o morskim vrstama u obično strogo slatkovodnom ekosustavu vrijedan su pokazatelj promjena okoliša i prodora slane vode.

Glavni tok Neretve u dužini od 20 kilometara od ušća pod sezonskim je ljetnim utjecajem morske vode. To dovodi do salinizacije i potpune marinizacije toga ekosustava tijekom toplog razdoblja godine, ističe se.

Obnavljanje protoka slatke vode može pomoći u održavanju ravnoteže slanosti koja je neophodna za očuvanje slatkovodnih ribljih zajednica donje Neretve, zaključuju autori.

Dodatne informacije

Više informacija pročitajte u člancima:

• Okoliš nakon koronavirusa – pozitivni utjecaji pandemije na okoliš
• Ekološka osviještenost – 7 pravila za početnike
• Zaštita vode – zadaća građana Hrvatske i svijeta
• Kako uštedjeti vodu? – 30 savjeta.

Učitaj više izvora