Stres je dio života svakog od nas, no postaje problematičan kada traje dugo ili kada je jakog intenziteta. Stres tada ostavlja posljedice na odnose s ljudima koje volimo, na ostvarivanje osobnih ili poslovnih ciljeva i na naše zdravlje.

Stres može nastati zbog jedne velike situacije, primjerice zbog pandemije, neizvjesnosti na poslu, zbog gubitka voljene osobe ili zbog bolesti. Isto tako, može nastati zbog više manjih stvari koje su teške i događaju se istovremeno. Čak su i pozitivne promjene, poput dolaska novog člana obitelji, obično stresne za mnoge od nas.

U životnim periodima kada imamo visoki stres, naš mozak obično radi na autopilotu kako bi uštedio energiju i preživio teško razdoblje. Na autopilotu život živimo užurbano, skrivamo stvarne emocije, slabo se brinemo o sebi i ne ostaje nam vremena ni motivacije za iskusiti stvari u kojima uživamo.

Neki od znakova da je stres postao problem mogu biti:

• konstantan umor i manjak energije,
• smanjena sposobnost održavanja pažnje ili pamćenja,
• poteškoće u spavanju,
• nekontrolirana zabrinutost ili strah,
• povećana konzumacija alkohola, duhana ili drugih psihoaktivnih tvari,
• smanjenje ili povećanje unosa hrane u odnosu na prije,
• iritabilnost (“kratak fitilj”).

Premda ovi znakovi mogu upućivati i na druge zdravstvene ili psihijatrijske probleme, mogu biti i sama posljedica stresnih životnih perioda. Zbog toga je bitno naučiti i primjenjivati učinkovite tehnike nošenja sa stresom jer ako je izvor stresa nešto što ne možemo promijeniti ili zaustaviti, onda jedino možemo učiti kako promijeniti svoju reakciju.

Psihologijska istraživanja pokazuju da je mindfulness najdjelotvornija postojeća intervencija za smanjenje stresa i prevenciju problema s mentalnim zdravljem. U preko 15000 istraživanja je dokazano da samo 15-20 minuta mindfulnessa dnevno smanjuje stres, poboljšava pažnju i pomaže u regulaciji emocija. Svaki put kada odvojimo vrijeme za vježbanje mindfulnessa, naš mozak se polako, ali sigurno mijenja.

Mindfulness je cjeloživotni alat kojim dugoročno treniramo svoj mozak da postane otporniji na stres, a kratkoročno pronalazimo trenutke mira u svom životu i učimo biti prisutniji. Istovremeno učimo i mijenjati način na koji se odnosimo prema sebi i prema svojim mislima, emocijama i osjetima. 

Mindfulness je u suštini vrsta meditacije koja se svodi na održavanje pažnje na sadašnjem trenutku sa stavom znatiželje i prihvaćanja. Iako korijeni mindfulnessa proizlaze iz Budizma, prije 40 godina mindfulness je ušao u područje psihologije te sada postoje standardizirani oblici mindfulnessa koji su pogodni za sve ljude bez obzira na njihovo religijsko ili duhovno (ne)opredjeljenje. Iz perspektive psihologije, mindfulness je najpoznatiji oblik mentalnog i emocionalnog treninga.

Mindfulness se sastoji od niza različitih tehnika od kojih neke vježbamo u mirnom položaju tijelu sa zatvorenim očima ili s pogledom fokusiranim u jednu točku, dok druge tehnike možemo vježbati tijekom svakodnevnih aktivnosti poput jedenja, pijenja, pospremanja, tuširanja, oblačenja ili šetanja.

Ako želimo šetati na mindful način, onda možemo namjerno svu svoju pažnju nekoliko minuta držati samo na osjetima koji nastaju u stopalima sa svakim korakom. Na taj način primjećujemo osjete u tijelu koji su uvijek tu, ali ne idemo za tim jer se obično izgubimo u mislima. Dok pokušavamo držati pažnju na samo na stopalima, javit će se misli ili neke druge distrakcije. Tu je ključni dio vježbe jer učimo što prije primijetiti kada pažnja odluta na nešto drugo te učimo mirno i strpljivo vratiti pažnju natrag.

Zatim možemo nekoliko idućih minuta svu pažnju staviti samo na slušanje zvukova koje čujemo u šetnji te na isti način se vraćati natrag kad se distraktiramo. Poanta je da budemo potpuno prisutni u sadašnjem trenutku bez da ga pokušavamo promijeniti i da naučimo primjećivati svoje unutarnje mentalne procese sa stavom prihvaćanja.

Iako je u Hrvatskoj mindfulness mnogima nepoznat pojam, u većem dijelu Europe i Amerike mindfulness je dio općeg znanja i već dugi niz godina se koristi u firmama, vrtićima, školama, bolnicama ili zatvorima. Popularnosti mindfulnessa najviše pridonosi činjenica da je ova vrsta meditacije utemeljena na znanosti, prvenstveno na psihologiji, stoga ne sadrži mistične komponente i lako je razumljiva svima.

Ako vas zanima više o mindfulnessu, Mindfulness Centar Split vas poziva na besplatno online predavanje i kratku mindfulness vježbu koje će se održati u subotu 17. travnja od 11 h do 12:15 h preko Zoom-a. Registrirati se možete na ovdje.

S ciljem daljnjeg osvještavanja javnosti o mindfulnessu, 30. travnja i 01. svibnja održat će se online Mindfulness Summit Adria koji organizira Mindfulness Centar Split zajedno s Mindfulness Montenegro i Blue Coach iz Crne Gore. Na Summitu će biti nekoliko mindfulness instruktora iz regije te gostujući predavači iz Amerike i Engleske. Imat ćete priliku sudjelovati u predavanjima, raspravama i vođenim mindfulness praksama. Sudjelovanje je besplatno, a registrirati se možete ovdje.

U Mindfulness Centru Split možete uvesti mindfulness u svoj život kroz standardizirani osmotjedni mindfulness tečaj, radionice ili individualni mindfulness trening i savjetovanje (uživo u Splitu ili online).

• meditacija
• mindfulness