Bokvica (Plantago major) – ljekovita svojstva i primjena
- 2 komentara
- 5 min čitanja
Bokvica (lat. Plantago major) se vrlo često naziva još i trputac, žilovlak ili konjska rebra, a jedna je od najpoznatijih biljki iz antičkog doba. Zanimljivo je kako se u Kini prikuplja već više od 3 000 godina i koristi u medicinske svrhe. Stari Grci i Rimljani koristili su bokvicu za stanja kao što su proljev te upalni procesi u želudcu i crijevima. Filozof Avicena smatrao je bokvicu izuzetno dobrom biljkom za čir na želudcu. Suho lišće bokvice koristio je za zaustavljanje krvarenja i zacjeljenje rana. U turskoj narodnoj medicini suho lišće bokvice u obliku praha konzumira se za doručak zajedno s medom i mliječnim proizvodima, što pomaže pri čiru na želudcu.
Postoji preko 200 vrsta bokvice, no mi se većinski susrećemo s onom čiji su listovi plosnati i široki, zašiljeni na vrhovima, cvjetići su maleni i nanizani kao pletenica i oprašuju se putem vjetra. Plod bokvice je dvosjemeni te imamo mušku i žensku, a razlikuju se po širini listova. Mušku bokvicu karakteriziraju uski listovi, a žensku široki. Bokvica je široko rasprostranjena, nalazimo je po naseljima, dvorištima, po puteljcima, livadama, pašnjacima i šumama.
Bokvica sadrži biološki aktivne spojeve kao što su:
- polisaharidi,
- lipidi,
- kafeinska kiselina i njezini derivati,
- flavonoidi,
- glikozidi,
- terpenoidi.
Iz ekstrakta bokvice identificiran je cijeli niz bioloških svojstava:
- antioksidativna svojstva,
- analgetička svojstva,
- antiulcerozna svojstva,
- protuupalna svojstva,
- imunomodulatorna svojstva,
- slaba antibiotička svojstva.
Neka od ovih svojstava razlog su uporabe bokvice u narodnoj medicini.
Lišće bokvice korišteno je već stoljećima kao lijek za zarastanje rana u skoro svim dijelovima svijeta. Osim toga, lišće bokvice koristi se kao tretman za mnogobrojna stanja:
- kože,
- dišnih organa,
- probavnih organa,
- problema s cirkulacijom,
- reproduktivnih problema,
a pomažu i pri oslobađanju boli, štite od infekcija i karcinoma.
Ljekovita svojstva bokvice
Primjena bokvice je veoma široka. Koristi se kao hrana, za salate, kao dodatak namazima, kao čaj i sirup, no poznatija je kao mali ljekoviti saveznik. Iako krhkog izgleda ova biljka ima mnoga iznimna ljekovita svojstva.
List bokvice sadrži tanin, pektin, limunovu kiselinu, fitoncide protiv bakterija i vitamin C u velikim količinama.
Svojstva bokvice:
- Pomaže kod zarastanja rana, ogrebotina, porezotina i oštećenja kože.
- Djeluje protuupalno na kožu i sluznicu.
- Djeluje protiv lišajeva i uboda insekata.
- Čisti krv, želudac i pluća.
- Olakšava iskašljavanje sluzi.
- Smanjuje često mokrenje.
- Pozitivno djeluje na probavne organe.
- Protiv čireva na koži i želucu.
- Pomaže kod zarastanja žuljeva.
- Ublažava kašalj.
- Kod svih problema dišnih puteva od kašlja do tuberkuloze pluća i astme.
- Osnažuje bubrege i pluća.
- Preporučuje se kod tromboze.
2000. godine u časopisu Journal of ethnopharmacology objavljeni su kemijski konstituenti bokvice i njihov učinak:
- ugljikohidrati – smatra se da je prisutnost nekih polisaharidnih komponenti razlog zbog kojeg bokvica ima učinak na sprječavanje čira na želudcu. Smatra se da bokvica može umanjiti pojavu čira na želudcu za čak 20 puta.
- lipidi – masne kiseline koje su pronađene u bokvici su miristinska, palmitinska, stearinska, arahidonska, behenična kiselina.
- kofeinska kiselina – važan je sastojak bokvice zbog antibakterijskih svojstava. Također, ima i imunosupresivni učinak te analgetička svojstva.
- flavonoidi – bokvica sadrži flavonoide koji mogu inducirati smrt stanica karcinoma, imaju povoljan učinak na zdravlje jetre, antialergijska svojstva, antibakterijska svojstva, antioksidativna svojstva te sprječavaju lipidnu peroksidaciju.
- vitamini – bokvica sadrži visoke razine vitamina K, a 100 g svježih listova bokvice sadrži 6 mg beta karotena i 19 mg askorbinske kiseline (vitamina C). Može se smatrati relativno dobrim izvorom vitamina C.
Također, članak objašnjava i učinak spoja aktenozida karakterističnog za bokvicu. Naime, istraživanje provedeno na štakorima pokazalo je učinak aktenozida na smanjenje visokog krvnog tlaka. Naime, u dozi od 10 mg aktenozid je pokazao značajno smanjenje sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka.
U laboratoriju Chronobiology and Ecological Physiology u Kazakhstanu 2019. godina dokazan je učinak tanina pronađenih u bokvici na aktivnost probavnog trakta, borbu protiv štetnih mikroorganizama te zaustavljanje krvarenja. Istraživači su došli do podatka kako 100 g sirove bokvice sadrži ukupno 77.94 mg tanina.
U časopisu Phytotherapy Research, 1993. objavljena je studija o učinku bokvice na čir na želudcu. Studija je provedena na štakorima koji su imali čir na želudcu uzrokovan stresom, a ispitivana je sposobnost bokvice da spriječi čir na želudcu. Rezultati su pokazali da vodeni ekstrakt bokvice dovodi do smanjenja čira na želudcu za 37%.
U časopisu Journal of traditional and complementary medicine 2013. godine objavljena je studija provedena na Stomatološkom fakultetu u Indiani kojom su potvrđena antikancerogena i protuupalna svojstva bokvice. Prema autorima članka bokvica se može smatrati biljkom s izuzetnom vrijednosti fitokemikalija zbog identificiranih vitamina i terapeutskih svojstava.
Svi dijelovi bokvice se koriste i imaju ljekovita svojstva, no najviše se ipak koristi lišće koje se sabire u vrijeme cvjetanja biljke i pritom je važno da listovi izgledaju svježe, da su zdravi i neoštećeni.
Bokvica je od davnina poznata kao lišće koje se stavlja na rane i pod zavoj, no postoji više načina primjene bokvice. Kod ogrebotina i ostalih oštećenja kože, svježi se listovi mrve među rukama te stavljaju na ranu. Tako smrvljeni listovi, kada im se doda prstohvat soli i postavi oko vrata. pomažu i u liječenju guše.
Lišće bokvice stavljeno unutar obuće liječi bolne žuljeve. Sirup koji se priprema od trputca koristi se za čišćenje krvi i oslobađanje organizma od štetnih tvari, čaj sprečava nastanak kamenca, ubrzava krvotok i ima mnoge, već nabrojene, blagotvorne učinke.
Ljekovitost bokvice koristi se i u kozmetičke svrhe. Bokvica uklanja akne i gnojne prištiće s kože te čisti ostatke nakupljenih nečistoća u porama.
Primjena bokvice
Čaj od bokvice
Žličicu punu lišća preliti s 2,5 dl kipuće vode i ostaviti da odstoji 10 minuta. Čaj je najbolje piti dok je još topao.
Oblog od bokvice
Zdravo, neoštećeno i svježe lišće izgnječiti drvenim gnječilicama ili drvenim valjkom te staviti na ranu.
Sirup od bokvice
Cijele i svježe listove oprati pod vodom i pustiti kratko da se osuše. Listiće zatim samljeti i iz njih iscijediti sok . 1 litru soka miješati s 2 kg šećera te kuhati 10-12 minuta. Tako pripremljen sirup konzumirati prije obroka i čuvati u hladnjaku.
Krema od bokvice
15-20 grama svježe iscijeđenog soka od bokvice pomiješati s 10-15 grama masne kreme te dodati par kapi ružinog ulja i žličicu nevenove masti i dobro izmiješati. Mješavina se koristi protiv akni i gnojnih prištića.
Bokvica u starim knjigama
Još iz davnina u narodnoj se medicini često spominje recept za serum od bokvice koji liječi „sve boljke disanja“, a način pripreme nije mu nimalo standardan.
Za pripremu bokvičinog seruma potrebno je u staklenku od 5 l naslagati 3 cm protisnutih svježih listova te posuti smeđim šećerom u količini još 1 cm te na taj način ponavljati proces slaganja dok se staklenka ne napuni. Staklenku je potrebno ostaviti sa strane na jednu noć te je ujutro opet dopuniti ako su se listovi slegli.
U vrtu se tada iskopa rupa, a poklopac staklenke zalije voskom, te se stavlja u iskopanu rupu i pokriva daskama i kamenjem i zemljom da bude u potpunosti zatrpana te se stavlja vidna oznaka na mjesto kako bi se kasnije moglo pronaći. Staklenka se iz zemlje vadi nakon 3 mjeseca te se dobiveni serum prokuhava i procijedi. Tako pripremljen serum najjači je lijek protiv svih bolesti grla i pluća.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića
- Tomislav Stanić
- 4 min čitanja
Izvori:
- Samuelsen, A. B. (2000). The traditional uses, chemical constituents and biological activities of Plantago major L. A review. Journal of ethnopharmacology, 71(1-2), 1-21.
- Yeşilada, E., Sezik, E., Fujita, T., Tanaka, S., & Tabata, M. (1993). Screening of some Turkish medicinal plants for their antiulcerogenic activities. Phytotherapy Research, 7(3), 263-265.
- Yernazarova, K. B., Abdrassulova, Z. T., Tuleuhanov, S. T., Tussupbekova, G. A., Salybekova, N. N., Isayev, G., & Basim, H. (2019). Biological features of the medicinal plant Plantago major L. International Journal of Biology and Chemistry, 12(1), 86-93.
- Reina, E., Al-Shibani, N., Allam, E., Gregson, K. S., Kowolik, M., & Windsor, L. J. (2013). The Effects of Plantago major on the Activation of the Neutrophil Respiratory Burst. Journal of traditional and complementary medicine, 3(4), 268–272. https://doi.org/10.4103/2225-4110.119706